Intervju sa Miodragom Temerincem
#: Zavr{ili ste Elektrotehni~ki fakultet u Beogradu. Tamo ste i magistrirali i doktorirali?
-:Da, samo {to sam ve} po~eo da radim kao asistent u Novom Sadu. U to doba, sredinom sedamdesetih, kada sam diplomirao otvoren je Elektrotehni~ki fakultet u Novom Sadu. U Novom Sadu sam bio asistent, a u isto vreme bio i na postdiplomskim studijima u Beogradu. Po magistriranju i doktoriranju se nisam zadovoljio samo Univerzitetom, ve} kao mlad docent tr~ao po svetu i tra`io mogu}nosti da kontaktiramo ne samo nau~no nego i sa njihovom privredom. Doneo sam par projekata iz inostranstva na fakultet. Osnovao sam grupu i novac odspolja je po~eo da priti~e. Deo je investiran u opremu, a delom sam pla}ao ljude iz grupe. Tako su oba aspekta bila iznegovana. Sredinom osamdesetih sam oti{ao u Hanover. Tamo sam proveo dve godine i trudio sam se da izvu~em novac za ono {to sam radio za doktorat. Kad sam se vratio u Novi Sad osnovao sam grupu za obradu video signala, izdejstvovao laboratoriju i radio kao profesor na fakultetu. Zatim sam, po drugi put, oti{ao kod ITT-ija i do danas sam tamo.
#: Kada ste po~eli saradnju sa ITT-ijem?
-:Tamo sam oti{ao januara '92. godine.
#: Recite nam ne{to o sada{njem tretmanu i poziciji u ITT-iju.
-:U ITT-iju vodim grupu za ADVANCED PROJECT u firmi koja proizvodi ~ipove uglavnom vezane za DIGITAL SIGNAL PROCESING. Projekti se ponekad rade i sa drugim firmama, Univezitetima, ponekad i sa ve}im istra`iva~kim grupama. ITT je ameri~ka firma sa sedi{tem u Evropi. Evropa je izabrana zato {to se tu ~ipovi najvi{e prodaju. Na{i ~ipovi se ne prodaju ve} se rade po naruybini velikih firmi. Organizujemo i grupne seminare za studente koji poka`u ve}e interesovanje za digitalnu obradu. Posle ih anga`ujemo da primenjuju aplikacije ili ~ak da primene i svoje algoritme. Sa profesorom Milovanovi}em sam dugo godina u kontaktu. Ovo je bio prvi korak gde smo usaglasili termine. Poku{a}emo i ovde da otvorimo neke kanale za potencijalnu saradnju. Sada je problem zbog situacije u zemlji, ali je mogu}e da se odre|ena koli~ina alata postavi i ovde. Treba obu~avati na alatima koji }e se primenjivati (da nemaju samo edukativne, ve} i aplikativne vrednosti). Treba organizovati i blok seminara, ovde ili u Beogradu, gde bi se predstavila multimedija.
#: Va{ op{ti utisak o konferenciji?
-: Vrlo lepo organizovana u tri dana, maksimalno nabijena sadr`ajem. Prakti~no nema praznog koraka. Mislim da omogu}uje s jedne strane presek de{avanja na fakultetu i industriji vezanoj za ovu oblast, a ima i aspekt gledanja u budu}nost. Priprema se teren za ono {to sada nije mogu}e dobiti zbog situacije. Sa nama koji smo nekada ovde `iveli i radili je tako|e uspostavljena saradnja. [to se ti~e stru~nog nivoa mogu re}i da su obuhva}ene sve oblasti aktuelne u svetu (kablovska televizija, satelitski prijem, dileme oko najnovijih aplikacija...). Po nivou znanja ne vidim primetno zaostajanje od onoga {to se de{ava u svetu, iako je ova zemlja formalno odvojena od sveta. Vidi se da nedostaje podloga za prakti~ne aplikacije i poku{aj da se unapredi (zbog ekonomske koristi). O tome treba voditi ra~una jer je privreda izmorena, a fakultetu je potrebna podr{ka spolja da bi mogao ideje i rezultate istra`ivanja preto~iti u bilo {ta konkretno. Treba neko da obezbedi sredstva za istra`ivanja, ali i noviju opremu za rad studenata. Mnogo vi{e se dobije od studenata kojima se ponudi dobra oprema i par ideja u kom pravcu da razmi{ljaju, nego od velikog ista`iva~kog tima na koji }e se utro{iti i puno novca.
#: Upoznati ste sa sistemom {kolstva na zapadu, kom sistemu bi ste dali prednost?
-: Ni jedan {kolski sistem u svetu, na`alost, nije idealan. Kada `elim da se na{alim ka`em: "Idealni sistem {kolstva je da se zavr{i gimnazija u Jugoslaviji, neki od zapadno-evropskih fakulteta i postdiplomske studije u Americi". Ameri~ki sistem boluje od vrlo niskog nivoa op{teg obrazovanja, a pokazano je da nema stru~njaka bez op{teg obrazovanja. Tamo je zanemaren bazni sistem obrazovanja. U Evropi je on dobar, ali fale motivacije, a kod nas je autoritativan, bar u moje vreme. [to se ti~e fakulteta, i pored nevolja imamo dobar nastavni~ki kadar, samo je potrebna dugoro~na politika u sistemu edukacije. [to se studenata ti~e najve}i problem kod nas su prevelike grupe sa kojima sam se i ja do ju~e sretao.
#: Va{a oblast na konferenciji je digitalna radio-difuzija. To je osnova za dalji razvoj svih ure|aja koji se zasnivaju na digitalnom prenosu signala.
-: [to se ti~e digitalne televizije i digitalizacije radio-difuznog sistema (to je valjda poslednji bastion analognih sistema koji je ostao ~vrst) to je osnovno pitanje. U stru~nim krugovima se kao razlozi navode: visoki kvalitet digitalnih signala, televizori visokih rezolucija, pove}an broj programa koje mo`emo da pratimo itd. Me|utim za obi~nog ~oveka sve to i nije presudno. Takvi ure|aji su ekonomski neisplativi jer su i dva do tri puta skuplji od obi~nih. Ovaj vek, {to se ti~e industrije, bi}e zahva}en eksplozijom multimedija aplikacija. U tom smislu je digitalizacija televizora va`na, ali sva re{enja moraju da po{tuju ekonomska pravila. Zna~i, ne samo da budu komplikovani nego i dovoljno jeftini.
#: Pomenuli ste projekte koji su napu{teni u toj oblasti. Kod nas se ~esto sa zapada unose prevazi|ene tehnologije, a na{ fakultet je nosilac razvoja televizije visoke definicije. Da li je to na zapadu ve} prevazi|eno kao standard?
-: Televizija visoke rezolucije nije primarna prednost digitalizacije. Interesantna je samo kao jedna od opcija. Me|utim, televizija visoke rezolucije }e mo}i da ra~una na puni efekat tek onda kada jedna druga bran{a koja je blizu nas. To su ekrani. Ne postoji jo{ prava tehnologija za velike ekrane koja bi bila jeftina i dovoljnog kvaliteta. Ina~e je tehnologija u formatu 16h9 za`ivela i ve} postoji nekoliko kanala na ASTRI kojidaju uglavnom filmove u tom formatu. Tu je i SUROUND (DOLBIE SUROUND) za zvuk sa potpunom prostornom akustikom. Zna~i, u dnevnoj sobi se ose}ate kao da sedite u bioskopu ili u koncertnoj dvorani, jer taj zvuk, prakti~no, sti`e sa svih strana. A da ne pominjem CD kvalitet zvuka. SUROUND je sistem koji koristi pet zvu~nika (prednji, levi, desni, zadnji levi i zadnji desni) i tada se dobije DOLBIE efekat. Tako vidimo da televizija visoke rezolucije nije prevazi|en projekat neg¸likacije ne izazovu bum te opcije ,npr. televizija visoke rezolucije stvara pravi ugo|aj, ne}e biti ekonomski isplativo izbaciti proizvod na tr`i{te. Ali televizija visoke rezolucije nije zanemarena. Ostala je kao opcija, jedan standard, u okviru digitalizacije. Tako mo`emo praviti prijemnike razli~itog kvaliteta. Prima}e isti signal ,ali }e jeftiniji detektovati samo gornje slojeve signala, dok }e slo`eniji detektovati sve slojeve {to bi dalo kvalitetniju sliku i punu rezoluciju. Zna~i imamo ponudu za {areno tr`i{te. U tom pravcu se sada razmi{lja.
#: Jo{ samo pitanje. [ta bi ste preporu~ili -oti}i ili ostati ovde?
-: Bilo bi divno da `ivimo u svetu gde sve podele, grupisanja, kolektiviteti itd. nisu tako zatvoreni jedni za druge. Me|utim, moram priznati da je svuda tako. Sa tog aspekta to ~oveka nervira. Ja poku{avam da to prevazi|em, nekad uspem vi{e, nekad manje. Ali, naravno ima i jo{ ne{to {to se ne da nikako nadoknaditi. Jer, ~ovek je ovde odrastao. Jednostavno, ja u mom Novom Sadu, na mom brdu, na Dunavu, ljubio se sa nekom devoj~icom tamo. I sad mogu da se setim devoj~ice kad stanem pred divnu [varcvaldsku {umu.
#: Zna~i, u principu ipak ostaje na subjektivnoj odluci?
-:Da. Mo`da smo tu i mi malo, bar moja generacija, vaspitavani da donosimo neke generalne odluke, da te`imo apsolutnoj sigurnosti. U ovom svetu, odluke treba donositi dugoro~no, ali biti i svestan svoje relativnosti. Generalno nema velike razlike od ~oveka do ~oveka.
#: Hvala na razgovoru.