Beograd

Colourful Beograd



... do|i moj be`e, ako `eli{ da na ovom svetu pije{, sa rajskog vrela... 1597/1598

Plato u "Gornjem gradu"
Turci ga zovu Fi}irbair

Godine 1576., veliki vezir Mehmed-pa{a Sokolovi}, podigao je svoju ~esmu. Do nje se dolazi kroz unutra{nju Stambol kapiju, upravo tamo gde se nalazi ona mrtva, balsamovana artiljerijska baterija Vojnog muzeja. Pa kad se pogleda u onaj, tako|e mrtav, sat na Sahat kuli, tada vam nije te{ko ni da zami{ljeni krenete ispod drve}a, stazama stignete na drugu stranu bedema gde vas ~eka Vezirova ~esma. Na njoj su upisani stihovi sa po~etka teksta. Godina je pogre{na jer je tu godinu uz ove stihove pogre{no prepisao Evlija ^elebija u svom putopisu, ina~e bi Mehmed-pa{a morao tu ~esmu zavr{iti dve do tri godine posle svoje smrti!
Sama ~esma je uspomena na na{eg Baju Sokolovi}a, koji je sa svojih 18 godina odveden iz pevnice u jani~are, da bi se kasnije proslavio ne samo kao veliki dr`avnik Otomanske imperije, ve} i kao veliki neimar koji je preporodio mnoga mesta, podigao bezbroj ~esama, fontana, mostova, hamama... Arhitekta mu je bio ~uveni Sinan. Sve te tvorevine, koje asociraju na vodu i njenu mo}, usko se vezuju za ime pa{e Sokolovi}a.

Ta ~esma je bila usred velikog poplo~anog dvori{ta, a putnik namernik je mogao da po izlasku iz karavansaraja, pro~ita natpis na ulazu:

... oti{li su svi koji su kona~ili u ovom karavansaraju...

A sa njima oti{lo je i to daleko vreme. Postoji jedan akt iz vremena Milo{a Obrenovi}a, u kome se spominje Vezirova ~esma, i to je jedini akt iz pro{losti gde je izre~ena briga za njenu sudbinu. Bilo je to 1827. godine i tada je Milo{ tra`io opravku turskog vodovoda i zahtevao da se povede ra~una o "Vezirovoj ~esmi u Gornjem gradu". To je sve o njoj sa na{e strane u pro{la ~etiri veka.
^esma je u me|uvremenu zatrpana zemljom i korovom, nad njom je izraslo drvo, a onda je do{la 1938. god. kada je u toku prekopavanja u Gornjem gradu, ba{ spram Sahat kule, uz same zidine kod Defterdarove kapije, otkrivena jedna stara ~esma. ^esma je tada ugledala svetlost dana samo sa jedne svoje strane, dok joj je druga polovina kocke jo{ pod zemljom. Nad }eramidama krova jo{ je trava, i jo{ je tamo ono drvo.
Vezirova ~esma je danas jedan od najlep{ih spomenika Beograda. Nekada je iz njene lule izbijala hladna voda, ledena ba{ kao taj kamen od koga je sagra|ena cela ~esma. Fasada je u saracenskim lukovima, koji su ukrasili tri ni{e.
^esma je dakle tu, na "bregu za razmi{ljanje". Najstarija od svih, stoji na mestu za snove, lepa je, ali napu{tena, upola zatrpana i {to je najgore, ona je bez vode! To nas tera da se zamislimo, jer vode bi ipak trebalo da ima. Ho}e li se neko na}i ko }e je otkopati i o`iveti, ako ne radi Mehmed-pa{e, a ono radi Beograda i turista koji dolaze na tu najvi{u ta~ku Kalemegdana, da se nagledaju lepote u{}a dveju reka i dalekih obrisa Srema i cele vojvo|anske ravnice.

^esma Mehmed-pa{e


kori{}en tekst iz knjige

"^ESME I FONTANE BEOGRADA"

autora Vladimira Bunjca
In case that you find some errors in any document, please inform me by mail.