POSTANAK I RAZVOJ


Godina 1897. moze se smatrati pocetkom institucionalizacije visokoskolskog obrazovanja u oblasti arhitekture kod nas, mada sa nastava iz arhitekture izvodila jos u Inzenjerskoj skoli od 1846. godine. Te godine je, kao jedan od tri odseka Tehnickog fakulteta Velike skole, osnovan Arhitektonski odsek.

Godine 1932. Tehnicki fakultet sa svojim odsecima se useljava u novu zgradu na danasnjem Bulevaru revolucije br. 73, u kojoj se Arhitektonski fakultet i danas nalazi.

Uredbom Vlade NR Srbije, donetom 1948. godine, Tehnicki fakultet je izdvojen iz sastava Univerziteta i transformisan u samostalnu Tehnicku veliku skolu, a njegovi odseci su dobili status fakulteta. Ta godina je i godina osnivanja Arhitektonskog fakulteta u Beogradu kao samostalne visokoskolske institucije.

Godine 1954. ukinuta je Tehnicka velika skola, a fakulteti koji su bili u njenom sastavu ulaze u sastav Univerziteta u Beogradu.

Od svog osnivanja Arhitektonski fakultet dao je preko 6700 diplomiranih inzenjera arhitekture, 260 magistara i 110 doktora nauka. Iz redova njegovih nastavnika u posleratnom periodu birano je sedam clanova Srpske akademije nauka i umetnosti.

Danas je Arhitektonski fakultet u Beogradu obrazovna i naucna ustanova koja se, pored organizovanja studija za sticanje visoke strucne spreme, akademskih i naucnih stepena, bavi i prakticnim problemima arhitektonskog projektovanja, prostornog i urbanistickog planiranja i projektovanja, zatim izradom studija i ekspertiza, zastitom kulturnih dobara i sl.