POSTANAK I RAZVOJ

Svoj ro|endan Univerzitet u Beogradu slavi svake godine 27. februara, u spomen danu kada je, pre ravno devedeset godina, daleke 1905., donet zakon kojim je ova institucija pravno ustanovljena.

Poreklo univerziteta na ovom prostoru, me|utim, mo`e se pratiti jo{ od po~etka XIX veka, od 1808. kada je prvi put u Srbiji osnovana Velika {kola u kojoj se predvi|alo trogodi{nje {kolovanje za potrebe ustani~ke Srbije, preko Liceja osnovanog 1838. godine u Kragujevcu, njegove seobe u Beograd 1841, prerastanja u Veliku {kolu 1963, dono{enja odluke da se osnuje univerzitet 1898, do sve~anog otvaranja Univerziteta u Beogradu 1905. godine.

Svoj institucionalni `ivot Univerzitet je zapo~eo sa tri fakulteta: Filozofskim, Pravnim i Tehni~kim, sa nastavnim kadrom koji je, pored manjeg broja docenata, ~inilo 16 redovnih i 18 vanrednih profesora, i sa prvom generacijom od 788 studenata. Univerzitet sa svoja tri fakulteta, bio je sme{ten u zdanju koje je Mi{a Anastasijevi}, jedan od najbogatijih ljudi u Srbiji toga vremena, poklonio "svome ote~estvu". U toj zgradi, Kapetan-Mi{inom zdanju, nalazi se i danas Rektorat Univerziteta u Beogradu.

Istorija Univerziteta sastavni je deo politi~ke istorije Srbije. Ratovi, dru{tvena previranja, politi~ki i ekonomski potresi, potrebe posleratnih obnova uni{tenih materijalnih i kadrovskih potencijala, ostavljali su dubok trag u tkivu i duhu ove institucije. Iz ratova je izlazila osiroma{ena i osaka}ena da bi u periodima mira rasla i bujala, u hodu le~e}i rane. Godinu 1941. Beogradski univerzitet je do~ekao sa 7 fakulteta, 519 nastavnika i 9700 studenata, sa Univerzitetskom bibliotekom, ~iji je knji`ni fond iznosio oko 300.000 knjiga i sa 72 studentska udru`enja i 3 studentska doma.

Rat ga je zaustavio u razvoju.

^etiri okupacijske godine Univerzitet je bio zatvoren. Izginuo je ili je odveden u zarobljeni{tvo veliki broj studenata i nastavnika. U Sali heroja na Filolo{kom fakultetu ovekove~eni su likovi 127 studenata Univerziteta - narodnih heroja koji su dali `ivote u neravnopravnoj borbi. Poru{ene su zgrade, uni{tena oprema.

Svoj obnovljeni `ivot Univerzitet je zapo~eo 1945. godine i od tada je neprekidno rastao i granao se. Iz njegovog sastava iznedrilo se pet novih univerziteta: Univerzitet u Novom Sadu - 1960. godine, Univerzitet u Ni{u - 1965, Univerzitet u Pri{tini - 1970, Univerzitet u Titogradu (dana{njoj Podgorici) - 1974. godine i Univerzitet u Kragujevcu - 1976. godine.

Treba zabele`iti da se od 1973. godine u sastavu Univerziteta nalazi i jedan broj zna~ajnih nau~nih instituta, koji svojom opremom i kadrom uve}avaju ukupan nau~ni potencijal ove instirucije.

Danas Univerzitet u Beogradu ~ini mre`a od 30 fakulteta, 8 nau~nih instituta i sopstvena biblioteka. Na njemu se obrazuje 59.000 studenata na 148 programa osnovnih studija, 1712 poslediplomaca na programima magistarskih studija i zna~ajan broj studenata na programima specijslisti~kih studija.

Od svog osnivanja, Univerzitet u Beogradu dao je pribli`no 260.000 diplomiranih stru~njaka razli~itih profila, oko 14000 magistara i 8500 doktora nauka. Po~asne doktorate nauka Univerziteta u Beogradu nosi 65 zaslu`nih li~nosti, od koijh je 49 doma}ih i 16 stranaca.