OSNIVANJE UNIVERZITETA
Univerzitet u Nisu osnovan je 15. juna 1965. godine Ukazom o proglasenju Zakona o osnivanju Univerziteta u Nisu koji je usvojila Skupstina Socijalisticke Republike Srbije na sednici Republickog veca od 28. maja 1965. i na sednici Prosvetno-kulturnog veca od 14. juna 1965. godine.
UKAZ
O PROGLASENJU ZAKONA O OSNIVANJU UNIVERZITETA U NISU
Proglasava se Zakon o osnivanju Univerziteta u Nisu koji je usvojila Skupstina Socijalisticke Republike Srbije na sednici Republickog veca od 28. maja 1965. godine i na sednici Prosvetno-kulturnoig veca od 14. juna 1965. godine.
RS br. 151
U Beogradu, 15. juna 1965. godine
Predsednik Skupstine,
Dusan Petrovic, s. r.
Osnivanjem Univerziteta u Nisu Srbija je dobila treci, a SFR Jugoslavija sedmi univerzitet.
Novoosnovani Univerzitet imao je tri fakulteta u svom sastavu: Pravno-ekonomski, Medicinski i Tehnicki koji su do tada bili u sastavu Univerziteta u Beogradu.
ZAKON
O OSNIVANJU UNIVERZITETA U NISU
Clan 1.
Osniva se Univerzitet u Nisu.
Clan 2.
U sastav Univerziteta u Nisu ulaze fakulteti sa sedistem u Nisu koji su do sada bili u sastavu Univerziteta u Beogradu i to: Medicinski fakultet, Pravno-ekonomski fakultet i Tehnicki fakultet.
Danom pocetka rada Univerziteta u Nisu fakulteti iz prethodnog stava izdvajaju se iz sastava Univerziteta u Beogradu.
Clan 3.
Univerzitet u Nisu otpocece sa radom 1 septembra 1965. godine.
Clan 4.
Izbor univerzitetskih organa zavrsice se najkasnije do 1. septembra 1965. godine.
Odlukom Saveta Univerziteta u Beogradu odredice se broj clanova saveta Univerziteta koje imenuje Republicko izvrsno vece, broj nastavnika visoko-skolskih ustanova i nacin njihovoh izbora, kao i broj clanova koje biraju studenti i predstavnici radnih ljudi jedinica Univerziteta i nacin njihovog izbora.
Po donosenju statuta Univerziteta, savet ce usa-glasiti svoj sastav i organizaciju odredbama statuta.
Clan 5.
Skupstina Univerziteta obrazuje se saglasno clanu 40. Zakona o visokom skolstvu, s tim sto skupstinu sacinjavaju svi nastavnici visokoskolskih ustanova u sastavu Univerziteta.
Clan 6.
Prvu skupstinu Univerziteta u Nisu za izbor rektora i jednog prorektora sazvadje pripremni odbor koji sacinjavaju dekani i predstavnici saveta visokoskolskih ustanova iz clana 2. ovog Zakona i dva predstavnika Univerziteta u Beogradu koje odredi Savet Univer- ziteta u Beogradu.
Odlukom Saveta Univerziteta u Beogradu odredice se broj predstavnika saradnika, drugih radnih ljudi i studenata visokoskolskih ustanova iz clana 2. ovog Zakona, kao i nacin njihovog izbora u prvu skupstinu Univerziteta u Nisu.
Clan 7.
Republicki drustveni fond za skolstvo obezbedjuje naknadu za delatnost Univerziteta u Nisu.
Clan 8.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Sluzbenom glasniku Socijalisticke Republike Srbije".
U toku svog rada u periodu 1960-1965. godine, prvi fakulteti u Nisu su se u znacajnoj meri osamostalili u kadrovskom pogledu, tako da su u momentu osnivanja Univerziteta imali ukupno 234 stalnih nastavnika i saradnika.
U istom periodu, niski fakulteti su dali 1.515 strucnjaka sa zavrsenim prvim i 463 strucnjaka sa zavrsenim drugim stepenom .
Prebrodjen je i niz teskoca organizacione i materijalno-tehnicke prirode. Sva tri fakulteta su se smestila u svoje adaptirane ili novopodignute zgrade, nabavljena je pristojna oprema za nastavni i naucnoistrazivacki rad, a stvoreni su i uslovi za smestaj studenata u okviru Doma sa oko 250 lezajeva.
Prvi Savet Univerziteta u Nisu formiran je na osnovu Odluke o odredjivanju broja clanova Saveta Univerziteta u Nisu koji je 21. juna 1965. godine doneo Savet Univerziteta u Beogradu na predlog Koordinacionog odbora fakulteta u Nisu.
U njegovom sastavu bili su :
Predsednik:
Bozidar MANIC
potpredsednik Skupstine sreza Nis
Clanovi:
(delegirani od Republickog izvrsnog veca)
Velimir MATIC
sekretar Sreskog komiteta SK u Nisu;
dr Vojislav STOJANOVIC
redovni profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu;
Vojislav SAVIC
direktor preduzeca "Miloje Zakic" u Krusevcu;
dr Josif TRAJKOVIC
predsednik Skupstine sreza Leskovac;
Krsta MIHAJLOVIC
poslanik Saveznog veca Savezne skupstine;
LJubivoje PERIC
sekretar Univerzitetskog komiteta SK u Nisu;
Momcilo MILOVANOVIC
predsednik Organizaciono-politickog veca Skupstine SR Srbije;
Radomir BOSKOVIC
poslanik Saveznog veca Savezne skupstine;
Savo VUKELIC
general-potpukovnik JNA;
Toma KALUDJEROVIC
potpredsednik Skupstine sreza Zajecar;
(birani od strane radnih zajednica fakulteta)
Medicinski fakultet:
dr Nikola DJUKNIC, redovni profesor;
dr Branislav GRBESA, vanredni profesor;
dr Milenko IVIC, vanredni profesor;
dr Mihajlo LUKIC, asistent;
Pravno-ekonomski fakultet:
dr Miodrag MATEJIC, redovni profesor;
dr Relja OSTOJIC, vanredni profesor;
dr Zivojin PERIC, docent;
Slobodanka STOJICIC, asistent;
Tehnicki fakultet:
dipl. inz. Stanislav JEFTIMIJADES
redovni profesor;
dipl. inz. Dusan BABIC, vanredni profesor;
Milan ILIC, vanredni profesor;
dipl. inz. Lazar IGNJATOVIC, docent;
(po funkciji)
dr Branimir JANKOVIC, redovni profesor
rektor Univerziteta u Nisu;
dr Mladen SIMIC, vanredni profesor;
prorektor Univerziteta u Nisu;
(birani od strane Udruzenja univerzitetskih nastavnika i saradnika)
dr Danilo MARKOVIC
docent Pravno-ekonomskog fakulteta;
dipl. inz. Radomir MIHAJLOVIC
predavac Tehnickog fakulteta;
(delegirani od Skupstine opstine Nis)
Blagoje RANCIC
profesor Gimnazije "Svetozar Markovic" u Nisu
Bozidar FILIPOVIC
predsednik Veca drustvenih delatnosti SO Nis
(delegiran od strane Privredne komore SRS)
Danilo KNEZEVIC
predsednik Privredne komore sreza Nis
(biran od strane Radne zajednice Sekretarijata Univerziteta u Nisu)
Vekoslav VELJKOVIC
referent za studentska pitanja u Sekretarijatu
(birani iz reda studenata)
Milisav DAMNJANOVIC
student Tehnickog fakulteta
Vladimir STANKOVIC
student Pravno-ekonomskog fakulteta
Zlatko STEFANOVIC
student Medicinskog fakulteta
Katica STEVANOVIC
student Tehnickog fakulteta.
Pored Saveta, Univerzitet je imao i Skupstinu koju su, u skladu sa Odlukom Saveta Univerziteta u Beogradu o sastavu prve skupstine Univerziteta u Nisu i izboru predstavnika fakulteta u Skupstinu, sacinjavali svi nastavnici i po osam predstavnika saradnika svakog fakulteta u sastavu Univerziteta, po cetiri vannastavna radnika svakog fakulteta i po
cetiri predstavnika redovnih studenata svakog fakulteta (ukupno 222 clana).
Na prvoj sednici Skupstine Univerziteta u Nisu odrzanoj 27. juna 1965. godine, koju je otvorio i do izbora predsedavajuceg - dr Nikole DJuknica - vodio rektor Univerziteta u Beogradu dr Bozidar DJordjevic u svojstvu predsednika Pripremnog odbora, za prvog rektora Univerziteta u Nisu izabran je prof. dr Branimir Jankovic, prorektor Univerziteta u Beogradu, a za prorektora dr Mladen Simic, dekan Medicinskog fakulteta u Nisu .
SVECANOST POVODOM OSNIVANJA UNIVERZITETA U NISU
"... Uveren sam da ce osnivanje Univerziteta u Nisu znaciti novi podstrek za kvalitetniji rad, za dalje obogacivanje sadrzine i metoda obrazovanja, za jos neposrednije uskladjivanje nastavnih programa sa potrebama privrede i drustvenih delatnosti i za jos predaniji rad i jos odgovorniji odnos svih studenata i nastavnika visokoskolskih ustanova u Nisu prema velikom zadatku koji drustvo postavlja pred njih...
Sa velikim zadovoljstvom proglasavam Univerzitet u Nisu otvorenim"
(Iz izlaganja Dragog Stamenkovica, predsednika Republickog izvrsnog veca, na svecanosti povodom otvaranja Univerziteta u Nisu (14. oktobar 1965. godine,
amfiteatar Tehnickog fakulteta)
Svecnosti povodom osnivanja Univerziteta u Nisu pocele su 13. oktobra 1965. godine odrzavanjem 43. sednice Predsednistva Zajednice jugoslovenskih univerziteta na kojoj je Univerzitet u Nisu na svecan nacin primljen u clanstvo Zajednice .
Centralna svecanost odrzana je 14. oktobra 1965. godine u Amfiteatru Tehnickog fakulteta u prisustvu 500 gostiju medju kojima su, pored velikog broja visokih drzavnih zvanicnika, bili
predstavnici svih jugoslovenskih univerziteta (Beograd, Novi Sad, LJubljana, Zagreb, Sarajevo, i Skoplje), kao i predstavnici Saveza udruzenja univerzitetskih nastavnika i drugih naucnih radnika i Saveza studenata Jugoslavije.
Svecanom sednicom predsedavali su Bozidar Manic, predsednik Univerzitetskog saveta, Mirko Popovic, clan Republickog izvrsnog veca, prof. dr Bozidar DJordjevic, rektor Univerziteta u Beogradu, Ivan Vuckovic, predsednik Opstinskog odbora Socijalistickog saveza i predsednik Odbora za proslavu, i prof. dr Branimir Jankovic, rektor Univerziteta u Nisu.
Istog dana su na Pravno-ekonomskom, Medicinskom i Tehnnickom fakultetu odrzani naucni sastanci na kojima su nastavnici i saradnici fakulteta izneli naucna saopstenja i rezultate svojih istrazivanja.
Proslava je nastavljena 15. oktobra kada je, u prisustvu vise od dve hiljade studenata, gradjana Nisa i brojnih visokih zvanica iz zemlje, na letnjoj pozornici u Tvrdjavi odrzan veliki studentski miting. Miting je otvorio Vladimir Stankovic, predsednik Univerzitetskog odbora Saveza studenata. Studentima se tom prilikom obratio nobelovac Ivo Andric :
"... Kao knjizevnik hteo bih da kazem nekoliko reci o znacaju koji knjizevnost i uopste umetnost imaju u zivotu svakog naroda i coveka pojedinca, pa i u vasem.... Zeleo bih vam.... da ne podlegnete staroj malogradjanskoj zabludi da takozvani praktican covek treba da ide samo za onim 'od cega se zivi', to jest za onim sto se smatra toboze jedino stvarnim, a da okrene ledja umetnosti i lepim vestinama kao luksuzu i dangubi, kao necem sporednom, izlisnom i nestvarnom. Nikad ne treba u to poverovati. Umetnost je, naprotiv, najcistija sustina svih vidova naseg stvarnog zivota, koja nam pomaze da taj zivot lakse shvatimo i bolje prozivimo, da ga ucinimo bar snosljivijim sebi i drugima. Ona je
neophodan elemenat u razvitku ljudskog duha, u izgradnji visih oblika drustvenog zivota, i nepametno i opasno bi bilo lisiti se njene pomoci. To vazi svuda i uvek. A coveku iz naseg danasnjeg drustva to je potrebno jos vise nego sto je to bio slucaj sa ranijim narastajima, jer zadaci novog zivota traze od njega da bude harmonicnija i svestranija licnost, a ne uski i
uskogrudi strucnjak. A upravo taj sklad izmedju razuma i maste, ta ravnoteza izmedju zadataka i odgovornosti prakticnog zivota s jedne strane i sirine i vedrine duha s druge strane, to je ono sto nasem coveku treba da daje narocito obelezje i sposobnost za pun razvitak svih stvaralackih snaga..."
Svecanost je nastavljena 16. oktobra kada su u amfiteatru Tehnickog fakulteta podeljene nagrade Univerziteta i Skupstine opstine Nis najboljim studentima, a na fakultetima na svecanim sednicama saveta odata priznanja zasluznim nastavnicima i saradnicima fakulteta i drugim licima.
Kao jedan od zanimljivih datuma u nizu onih koji su na svoj specifican nacin obelezili razvojni put Univerziteta u Nisu, belezimo 15. septembar 1970. godine. Toga dana su, posle niza konsultacija u kojima su ucestvovali eminentni istoricari, umetnici i predstavnici Univerziteta, zvanicno usvojene idejne skice za izradu rektorskog lanca i Plakete Univerziteta u Nisu.
Pored tadasnjeg rektora Univerziteta, prof. dr Branislava Grbese, u sastavu zirija koji je razmotrio ponudjena idejna resenja bili su i Iva Vuckovic, direktor Narodnog pozorista u Nisu, Milos Pavicevic, profesor Skole za primenjenu umetnost u Nisu i arh. Zoran Radovic, docent Tehnickog fakulteta.
Prihvacenu idejnu skicu rektorskog lanca izradio je akademski vajar Vasja Perevalov, a idejno resenje Plakete Univerziteta akademski vajar Dusan Donkov.
Rektorski lanac je uveden Odlukom Saveta Univerziteta u Nisu na sednici odrzanoj 7. oktobra 1970. godine.
Rektorski lanac prvi je simbolicno poneo prof. dr Branimir Jankovic, prvi rektor Univerziteta u Nisu, na proslavi petogodisnjice Univerziteta, 14. oktobra 1970. godine .
Primajuci rektorski lanac od Tomislava Zivkovica, predsednika Saveta Univerziteta, profesor Jankovic je rekao:
" Veoma sam vam zahvalan na ovoj visokoj pocasti koju ste danas, ukazavsi je meni, odali svima onima koji su uzeli pionirskog udela u osnivanju i razvoju Univerziteta u Nisu. Rektorska ogrlica je visoki univerzitetski simbol koji se dostojanstveno nosi u izuzetno prigodnim trenucima i promocijama. Rektorske ogrlice u sebi sadrze velicinu proslosti, snagu danasnjice sa pouzdanjem u buducnost naroda kome pripadaju generacije obrazovane na jednom univerzitetu. Simboli na rektorskim ogrlicama su raznovrsni kao sto su raznovrsne i sredine iz kojih univerziteti poticu. Prenoseci ovo univerzitetsko i nacionalno znamenje, rektorsku ogrlicu Univerziteta u Nisu, pozivam i molim druga rektora Grbesu da je primi, sa ponosom nosi, cuva i sa amanetom preda nasledniku..."
.
ZGRADA UNIVERZITETA U NISU
Ulazeci u tek od Turaka oslobodjeni Nis, kralj Milan Obrenovic je u pozdravu gradjanima, uz cestitke na slobodi, na izvestan nacin predodredio dolazeca vremena, naglasivsi da Nis postaje druga prestonica Srbije. NJegova su se predvidjanja i ostvarila...
Po oslobodjenju od Turaka, od 1878. godine, iz Nisa postepeno nestaju cepenci i krovinjare i on preuzima obrise evropskog grada. Kao centar novooslobodjenih krajeva juzne Srbije, grad je morao imati okruzno nacelstvo, po onovremenom ustroj-stvu. Za potrebe Nacelstva niskog okruga, najpre je 1886. godine podignut ugaoni deo danasnje zgrade, prizemlje i prvi sprat sa ulazima na Keju Mike Paligorica za Nacelstvo i iz Dobricke ulice za Kapetaniju i Sud. Na danasnjem delu zgrade u Sumatovackoj ulici bile su konjusnice za smestaj konja i kola. Zgrada starog Nacelstva, kao prva faza danasnjeg objekta, gradjena je po projektu beckog arhitekte cije ime, nazalost, nije sacuvano, i predstavlja prvi javni monumentalni objekt u Nisu cija pojava simbolise stremljenja grada ka savremenom. Prema zapisima austrijskog putopisca Feliksa Kanica, izgradnja "ove raskosne gradjevine" je zavrsena 1889. godine.
U periodu od 26. jula 1914. do 16. oktobra 1915. godine, kada je Nis bio ratna prestonica Srbije, zgrada Nacelstva je bila sediste srpske Vlade i Ministarstva inostranih dela. Jedan savremenik je zapisao da je "predsednik Pasic radio u uglu velike sale koja je trebalo da sluzi za ministarske sednice" (na prvom spratu, iznad ulaza sa Keja Mike Paligorica).
Istorija belezi da je u ovu zgradu 28. jula 1914. godine stigla zvanicna objava rata od Austro-Ugarske. Na neuobicajen nacin u diplomatskim odnosima, u telegramu upucenom obicnom postom, austro-ugarski ministar inostranih poslova Berthold je, izmedju ostalog, objavio: "...Austro-Ugarska smatra da se od ovog trenutka nalazi u ratu sa Srbijom".
U sklopu politicko-diplomatskih akcija na nivou Vlade, u ovoj zgradi je 4. septembra 1914. go-dine potpisan i sporazum izmedju Srbije i Albanije, u istoriji poznatiji kao "Niski sporazum", kojim je utvrdjena unija Srbije i Albanije u cilju zajednicke odbrane, carine i predstavljanja u inostranstvu. Potpisali su ga predsednik srpske Vlade Nikola Pasic i Esad pasa Toptani, tadasnji albanski ministar vojske i unutrasnjih poslova.
Kraljevska Vlada je ovde sacinila izjavu, poznatu kao "Niska deklaracija", u kojoj su obrazlozeni ciljevi odbrambenog i oslobodilac-kog rata i najavljeno ujedinjenje Juznih Slovena u jednu drzavu. Ovu deklaraciju usvojila je ratna Skupstina Srbije 7. decembra 1914. godine
Druga faza dogradnje zgrade, odnosno izgradnja drugog sprata, pocela je 1930. godine, kada je Nis, podelom Kraljevine Jugoslavije na banovine, postao srediste Moravske banovine, a zgrada njen admini- strativno-upravni centar.
Svoj danasnji oblik zgrada je dobila 1935. go-dine, kada je, prema projektu beogradskog arhitek-te Petra Gacica, dogradjen deo duz Sumatovacke ulice i ugaoni ulazni deo na Trgu bratstva i jedinstva
Nakon drugog svetskog rata, u zgradi su bili smesteni Sreski narodni odbor i druge institucije drustvenog karaktera, da bi od 1965. godine postala sediste Univerziteta u Nisu.
Zgrada je 1971. godine proglasena spomenikom kulture i stavljena pod zastitu zakona, a 1979. godine uvrstena je u kategoriju kulturnih dobara od velikog znacaja za Republiku Srbiju.
"Sluzbeni glasnik SRS" br. 26/65. "Univerzitet u Nisu", Nis, 1966., str. 16. Zapisnik sa sednice Saveta Univerziteta u Beogradu od 21. juna 1965. godine "Deset godina Univerziteta u Nisu 1965-1975", Nis, 1975, str. 100-101 Odluka Saveta Univerziteta u Beogradu o sastavu prve Skupstine Univerziteta u Nisu i izboru predstavnika fakulteta u Skupstinu br. 2399/1 od 21. juna 1965. godine Iz zapisnika sa prve sednice Skupstine Univerziteta u Nisu Odluka Saveta Univerziteta u Nisu br. 269/70 od 7. 10. 1970. Buduci da u to vreme profesor Jankovic vise nije obavqao funkciju rektora, on ga je na istoj svecanosti predao prof. dr Branislavu Grbesi, tadaswem rektoru.