Familija: Esocidae.
Vrsta: Esox lucius, Linnaeus 1758.
Tezina: do 30 kg.
Duzina: do 1,50 metara.
Lovostaj: februar i mart.
Dozvoljena duzina za ulov 35 cm.
Rasprostranjenost stuke je velika. Nastanjuje Evropu, Aziju, Severnu i Juznu Ameriku (Kanadu). U Evropi je nema na Pirinejskom poluostrvu, prema severu se prostire do Ledenog mora. Stuka se rasprostire u Jugoslaviji u slivu Dunava i zivi samo jedna vrsta, mada ih u svetu ima oko pet vrsta. U Sibiru se nalaze dve vrste u rekama Adar i slivu Amura.
Recna stuka ima duze telo, barska krace i punije. Stuka je instinktivan napadac, agresivnost je njen stil zivota, neophodan uslov opstanka. Agresivnost joj nije ni malo slucajna, jer predstavlja sustinsku osobinu koju joj je priroda dodelila, na kojoj se zasniva njena konstitucija, nacin zivota i uopste njena performansa kao ribe. Telo joj je snabdeveno sistemom peraja skladno rasporedjenih koji joj omogucavaju izvanredne manevarske sposobnosti. Poseduje veliku brzinu pri napadu na plen. Zato je i nazivaju kraljicom jesenjih i zimskih voda. Jesenjih zato sto od 1. oktobra pocinje lovostaj na pastrmku koja sa stukom deli primat najborbenije ribe i njeno pecanje cini ribolovcima veliko uzivanje. A zimi je ona neprikosnoveni gospodar prostora jer kada sve ribe umrtvljene provode zimu ona i dalje krstari vodom u potrazi za hranom. Njen napad je uvek iznenadan i munjevit, spretan i nepogresiv, uvek uspesan i efikasan.
Stuka ima telo poput torpeda, glava slici na paciju, vilice jake i snazne, usta puna zubi, oci velike i okrenute prema gore, otvor ustiju (zev) dopire i do ociju. Donja vilica je duza od gornje, malo povijena na gore sto jos vise doprinosi surovosti njenog izgleda. Usta su snabdevena sa oko 700 zuba raznih oblika i velicina okrenutih prema zdrelu, izuzetno ostrih. S obzirom na velicinu njenog zeva dozvoljava joj da guta i ribe njene velicine.
Stuka ima toliku brzinu pri napadu na plen da se to moze porediti sa skokom zmije. Taj munjevit napad se u vodi moze primetiti kao bljesak munje i ako pecate varalicom osetite snazan udar.
Isto tako s obzirom na telo stuka kad pliva kao da klizi kroz vodu. U pojedinim momentima podseca na krokodila.
Kada dostigne tezinu od dva ili vise kilograma njena peraja menjaju boje dobijajuci nijanse crvenkasto-oranz koje zatim tamne cak i do braon-bordo boje.
Uporedjujuci boje riba dolazimo do zakljucka da je boja stuke jedinstvena i specificna. Nema ribe koja bi makar i najmanje po boji tela bila slicna stukinom.
S obzirom na njen jelovnik peca se takodje sa uspehom kako na zive tako i na mrtve mamce.
Pored ovih momenata ima i osobinu koju nemaju ostale ribe, ne "zagleda" mnogo pribor. Nju u datom momentu ne zanima sta na priboru ima sajle, ne interesuje je velicina udice ili debljina najlona. Kada "radi" ako je na udici bela riba, grgec, zaba, ne "pravi" pitanje. U pojedinim momentima ume da bude vrlo dobar objekat pecanja na vestacku musicu. Inace napada sve vrste varalica.