Usenet NEWS

Autor: Berislav Todorovic, novembar 1994.

Pored elektronske po{te, kao jednog od osnovnih na~ina komunikacije me|u korisnicim u mre`i, poseban vid komunikacije predstavljaju elektronske konferencije, koje pru`aju ve}im grupama korisnika mogu}nost razmene misljenja o mnogim temama.

Na Internet-u postoji vi{e mehanizama kojima se obezbe|uje me|usobna komunikacija grupa korisnika. U prethodnom poglavlju, u kome je bilo re~i o elektronskoj po{ti, pokazali smo kako se mo`e uspostaviti takva komunikacija putem korisni~kih lista. Na prvi pogled, ovakav vid razmene informacija je idealan, budu}i da u okviru jedne interesne grupe svi primaju sve informacije koje se {alju. S druge strane, me|utim, samom korisniku je te{ko da razdvoji privatne poruke od poruka koje prima putem liste. Osim toga, svaki korisnik prima sopstvenu kopiju istovetne poruke, {to ~esto dovodi do zagu{enja prostora na diskovima. Iz navedenih ~injenica prirodno proisti~e ideja da se informacije distribuiraju prema principu "jedna kopija na jedan ra~unar", a da pri tome svi zainteresovani korisnici mogu pregledati pristigle informacije bez potrebe da svako ima vlastitu kopiju poruka. U svetlu takvih ideja nastao je USENET, koji se upravo zasniva na takvoj razmeni poruka.

[TA JESTE USENET, A [TA NIJE

[ta je ustvari USENET? Pribli`na definicija ovog servisa bila bi: USENET predstavlja logi~ku organizaciju grupe ra~unara, koja razmenjuje informacije na principu "jedna kopija poruke po jednom ra~unaru u mre`i". Informacije se razmenjuju u obliku poruka, koje se u USENET terminologiji nazivaju ~lanci (articles). USENET predstavalja organizovani vid razmene ~lanaka me|u ra~unarima. ^lanci se, pri tome, mogu propagirati u okviru lokalne mre`e (local distribution), kao i u globalnim okvirima (world distribution). Sama razmena mo`e se obavljati bilo kori{}enjem odgovaraju}ih TCP/IP protokola (NNTP, RFC 977) - ako je re~ o ve}im sistemima, bilo putem UUCP protokola - ako je re~ o manjim privatnim sistemima.

Ogroman broj informacija koje se razmenjuju zahteva strogu klasifikaciju poruka po temama - tzv. diskusionim grupama (newsgroups). Hijerarhijska organizacija pojedinih diskusionih grupa, sli~na organizaciji simboli~kog adresiranja ra~unara na Internet-u, omogu}ava vlasniku, administratoru i korisniku ra~unara strogu selekciju tema, odnosno grupa ~lanaka koje }e se pratiti na lokalnom sistemu. Organizacija ovih grupa data je u slede}em odeljku. U okviru svake grupe, obi~no se periodi~no objavljuju dokumenti tipa FAQ (Frequently Asked Questions), koji opisuju kakve diskusije spadaju u doti~ne grupe, a kakve ne.

Odmah u po~etku treba pomenuti slede}e: USENET nije organizovan na centralisti~kim principima. Drugim re~ima, ne postoji institucija ili organizacija koja "vodi ra~una o USENET-u", daje ili oduzima prava pristupa pojedinim korisnicima i/ili institucijama. USENET, stoga, nije organizacija ili institucija koja ima monopol nad informacijama. NIKO nema monopol nad informacijama - informacije teku slobodno izme|u pojedinih ra~unara. Organizacija USENET-a se zasniva na slobodnom toku informacija, pri ~emu selekciju informacija vr{i najpre vlasnik ra~unara, a potom sam korisnik. Drugim re~ima, informacije na USENET-u se razmenjuju potpuno slobodno, dok se pitanje pristupa pojedinim informacijama reguli{e na nivou lokalnog sistema - vlasnik ra~unara, shodno tehni~kim mogu}nostima kojima raspola`e (snaga procesora, prostor na disku itd.), mo`e vr{iti selekciju informacija koje }e biti preno{ene na njegov ra~unar. Osim tehni~kih ograni~enja, ~est razlog za{to se vr{i selekcija je i politika vlasnika ra~unara, odnosno institucije kojoj pripada ra~unar. Neki univerziteti, na primer, mogu spre~iti prijem poruka koje spadaju u neke "slobodnije" i "moralno nepodobne" teme. Oni, pak, NE MOGU nametati svoju volju drugima - vlasnik nekog drugog ra~unara (npr. nekog komercijalnog sistema) }e, ako za to postoji interesovanje korisnika, biti voljan da razmejuje i takve ~lanke.

Iz svega {to je re~eno da se zaklju~iti slede}e: USENET NIJE DEMOKRATIJA! Mnogi korisnici, pogotovu na angloameri~kom podru~ju, ~esto se pozivaju na slobodu {tampe i govora, optu`uju}i administratora da vr{i cenzuru. Treba najpre imati u vidu da administrator sprovodi politiku vlasnika ra~unara. Jedino pravo koje postoji na USENET-u jeste - pravo vlasnika ra~unara da na svojim diskovima dr`i ono {to `eli. Iz tog prava proisti~e i pravo da isti vlasnik mo`e vr{iti selekciju informacija koje }e primati. Bez obzira na stav pojedinih korisnika o tome, poslednju re~ uvek ima vlasnik sistema. Ako je re~ o akademskoj instituciji, selekcija informacija zavisi od politike njene uprave. Naravno, vlasnici komercijalnih sistema }e se uvek truditi da udovolje zahtevima svojih korisnika koliko god im tehni~ke mogu}nosti to dozvoljavaju, jer im od toga zavisi profit.

Na USENET-u ne vlada "sloboda govora", barem ne u smislu u kome je ve}ina ljudi shvata. Istina, pravo je svakog korisnika da, u okviru svog ~lanka ka`e {ta `eli, ali za sve {to ka`e APSOLUTNO ODGOVARA! Ovo mo`da zvu~i pomalo neuobi~ajeno za ove prostore, gde trenutno vlada op{ta tendencija da "svako mo`e da pri~a {ta mu padne na pamet". Na Zapadu se to shvata sasvim druga~ije. Vlasnik nekog ra~unara mo`e obrisati ~lanak, za koji smatra da ima nedoli~an ton i karakter. Setite se - vlasnik vr{i selekciju {ta }e dr`ati na svom disku!

Odgovornost za iskazanu re~ pogotovu va`i kod pitanja autorskih prava. USENET nije mesto za razmenu komercijalnog softvera i drugih vidova za{ti}enih autorskih dela. Na Zapadu se takve pojave strogo ka`njavaju - po~ev od uskra}ivanja prava pristupa sistemu do raznih muka sa advokatima i tu`iocima ...

Na kraju, pomenimo i ne{to {to se zove Netiquette. Ovaj pojam obuhvata svojevrsan bonton, koga se korisnici USENET-a treba da pridr`avaju. Lepo pona{anje na mre`i obuhvata zabranu vre|anja i poni`avanja drugih korisnika (na Zapadu se ovakve stvari sankcioni{u!), kratak i jezgrovit stil izra`avanja, izbegavanje duga~kih citata (quotations) i potpisa (signatures). Tako|e su krajnje nepo`eljne pojave udaljavanja od teme u okviru koje se diskutuje, kao i slanje ~lanaka u diskusione grupe, ~ija tematika ne odgovara sadr`aju ~lanka.

DISKUSIONE GRUPE

Velika koli~ina informacija, koja se meri milionima ~lanaka dnevno,zahteva prili~no dobro organizovanu klasifikaciju pojedinih ~lanaka po temama - tzv. diskusionim grupama ili samo grupama (newsgroups). Nazivi pojedinih grupa li~e na simboli~ke adrese ra~unara (npr.: comp.os.vms, comp.os.unix, alt.binaries.pictures.furniture itd.). Ovakva organizacija grupa omogu}ava laku selekciju informacija koje }e se pratiti. Na primer, ako korisnik `eli da prati samo vezane za ra~unare, mo`e to u~initi ako se opredeli za sve diskusione grupe comp.*. Sli~no simboli~kom adresiranju ra~unara, nazivi grupa imaju odre|ena pravila formiranja. Na najvi{em nivou su grupe ~ija se imena sastoje samo od jedne re~i, bez ta~aka (npr. alt, biz, comp itd.). Grupe na ni`im nivoima se formiraju kao podgrupe prethodnih (npr. comp.os). Za svaki slede}i nivo va`e ista pravila - tako se, na primer, grupa koja se bavi VMS-om naziva comp.os.vms. U podrupu operativnih sistema spadaju i MSDOS (comp.os.msdos), UNIX (comp.os.unix) itd. Nazivi grupa na najvi{em nivou su standardizovani. Trenutno najvi{i nivo obuhvataju, izme|u ostalih, slede}e grupe: