MS-DOS

Nekoliko reci o vasem racunaru

Vas racunar je napravljen od mnogo delova koji se jednim imenom zovu hardver. Taj hardver pokrece programe tj. softver koji prevodi vase instrukcije upucene racunaru u njemu razumljiv jezik. Hardver jednog racunara obuhvata: monitor, tastaturu i sistemsku jedinicu. Sistemska jedinica sadrzi: procesor, memoriju, disk drajvove, kartice (video, IO, mreznu,...) i portove. Procesor i memorija su cipovi unutar sistemske jedinice.

Centralni procesor (CPU - Central Processing Unit) je mozak vaseg racunara. On interpretira i prosleduje informacije.

Tastaturu koristite da ukucate instrukcije za vas racunar ili informacije koje zelite da vas racunar obradi. Sve tastature imaju slovni deo koji obuhvata tastere sa slovima, tastere sa brojevima, interpunkcijske tastere i razmaknicu (u donjem redu najduzi taster), koji podsecaju na tipke pisace masine. U okviru tog slovnog dela nalaze se i specijalni tasteri: TAB, CAPS LOCK (za ukljucivanje velikih slova), ENTER, BACKSPACE (strelica na levo iznad tastera ENTER), SHIFT, CTRL i ALT (sa obe strane razmaknice). Vecina tastatura, iznad slovnog dela, ima funkcijske tastere obelezene sa F1, F2, ..., F12. Sa desne strane tastature najcesce se nalazi numericki deo na kojem takode postoji taster ENTER. Izmedu slovnog i numerickog dela nalaze se tasteri sa strelicama, a iznad njih su specijalni tasteri: PAUSE, INSERT, DELETE, HOME, END, ... Polozaj tastera na tastaturi zavisi od proizvodaca, a njihova funkcija od softvera koji koristite.

Monitor ima ekran koji prikazuje informacije, kao sto su instrukcije koje saljete vasem racunaru i rezultati koje racunar salje vama nakon interpretiranja vasih instrukcija. Ekran moze prikazivati informacije u jednoj ili vise boja. Monitor u boji nece prikazivati boje, ako nemate odgovarajucu video karticu.

Video kartica je smestena unutar vaseg racunara i odreduje rezoluciju ekrana i broj boja koje vas monitor moze da prikaze.

Racunarska memorija (RAM - Random Access Memory) je mesto gde vas racunar drzi potrebne informacije za vreme vaseg rada. Ona nije trajno skladiste informacija, jer je aktivna samo kada je racunar ukljucen. Kada iskljucite racunar, informacije se brisu iz memorije. Vasi podaci se zato cuvaju na disku ili disketama koji predstavljaju trajna skladista informacija. Informacije smestene na diskovima (disketama) nalaze se u stvari na njihovim magnetnim povrsinama. Kod disketa magnetna povrsina zasticena je plasticnim omotacem. Informacije su podeljene po stazama. Svaka staza je koncentricna kruznica koja moze cuvati odredenu kolicinu informacija. Sto vise staza ima, vise informacija se moze smestiti.
Posto se i memorija i disk i diskete koriste za smestanje podataka, njihova velicina se meri u istim jedinicama tj. u kilobajtima (KB) ili megabajtima (MB) informacija. Jedinica za merenje je bajt a to je u stvari kolicina prostora potrebna za skladistenje jednog karaktera. 1KB iznosi 1024 bajta, 1MB iznosi 1024 KB, a 1GB je 1024 MB.
Velicina memorije se krece u rasponu od 2MB do 32MB, velicina diska od 40MB do 1GB, a diskete se proizvode u dve standardne dimenzije: 5.25 inca i 3.5 inca od kojih se svaka vrsta moze javiti u dve osnovne velicine u smislu kapaciteta. Za velike diskete (5.25 inca) standardne velicine su: 1.2MB (HD - high density - veca guistina zapisa) i 360KB (DD - double density - manja gustina zapisa). Za male diskete (3.5 inca) standardne velicine su: 1.44MB (HD) i 720KB (DD).

Disk drajv je uredaj koji radi sa diskom odnosno disketom. Postoje dve vrste disk drajvova: hard disk drajv i flopi disk drajv. Hard disk drajv sadrzi nepokretni disk (hard disk) koji je ugraden u vas sistem. Flopi disk drajv radi sa pokretnim (flopi) diskovima tj. disketama koje su znatno manjeg kapaciteta od hard diska. Hard disk drajv, takode, premesta informacije sa i na disk mnogo brze nego flopi disk drajv. Kada vas sistem upisuje ili cita informacije sa diska odnosno diskete, upali se lampica na odgovarajucem drajvu. Takode, postoje dve vrste flopi disk drajvova za dve velicine disketa.

Portovi su prikljucci koji se nalaze sa zadnje strane sistemske jedinice. Koristite ih da prikljucite tastaturu, monitor i bilo koji dodatni hardware (kao sto su stampac ili mis) koji zelite da dodate vasem sistemu.
Vecina racunarskih sistema kao dodatak osnovnim delovima, ukljucuje druge komponente koje se nazivaju dodatni hardver. Dodatni hardver najcesce cine: stampac (stampa informacije obradene od strane racunara), mis (sluzi za kretanje po ekranu i selektovanje objekata na ekranu) i modem (povezuje vas sistem na telefonsku liniju tako da mozete da komunicirate sa drugim racunarom u drugoj zgradi ili cak u drugoj zemlji).

Sta je MS-DOS?

MS-DOS (MicroSoft Disk Operating System) kao i drugi operativni sistemi upravlja tokovima informacija ka i od razlicitih delova vaseg racunarskog sistema. Vi radite sa MS-DOS-om tako sto kucate komande koje kazu vasem sistemu da startuje odredene programe.

Kako MS-DOS organizuje podatke?

Svakom disk drajvu dodeljeno je slovo, tako da mozete da kazete vasem sistemu gde da nade instrukcije i informacije. Ako postoji, hard disk drajv je oznacen kao C drajv, a za floppy disk drajvove su rezervisana slova A i B. Ukoliko postoji samo jedan drajv za disketu, onda je on oznacen slovom A.

NAPOMENA: U varijanti klijent/server disk glavnog racunara-servera oznacen je najcesce sa F, a deo tog diska koji je dodeljen korisniku oznacen je slovom G ili U.

Informacije koje vas sistem koristi smestene su u datoteke. Organizacija vasih datoteka u direktorijume i poddirektorijume na diskovima je kao organizacija vasih dokumenata u fascikle i potom njihovo smestanje u odredene kabinete. Vi kreirate direktorijume i smestate srodne datoteke u isti direktorijum. MS-DOS kreira samo osnovne direktorijume na diskovima i to prilikom njihovog formatiranja. Ako imate novi disk koji nikad nije bio koriscen, morate ga pripremiti za smestanje informacija. To radite tako sto startujete program koji formatira disk da bi MS-DOS mogao da nade informacije na njemu.

Komunikacija sa MS-DOS-om

MS-DOS komandna linija je mesto gde unosite komande. Komandna linija oznacena je komandnim promptom. Prompt cine: slovo trenutno aktivnog (tekuceg) drajva praceno dvotackom, puno ime trenutno aktivnog direktorijuma i najcesce na kraju znak vece '>'.
Primer:
C:\> ili A:\> ili U:\WIN> ili F:\LOGIN>.

NAPOMENA: Da biste MS-DOS-u prosledili instrukciju, potrebno je da ukucate komandu i pritisnete taster ENTER.

MS-DOS trazi informacije potrebne za izvrsenje komande koju ste ukucali u tekucem direktorijumu na tekucem drajvu. Ako nema komandnog prompta, ne mozete unositi novu komandu. (To najcesce znaci da prethodna komanda jos nije zavrsena.)

MS-DOS komande

Izgled:
MS-DOS komande imaju tri dela. Svaka komanda ima ime. Neke komande zahtevaju jedan ili vise parametara da identifikuju objekat koji zelite da MS-DOS aktivira. Neke komande takode ukljucuju jednu ili vise opcija koje modifikuju nacin na koji se komanda izvrsava. Opcija je znak '/' najcesce pracen jednim slovom ili brojem. Svi nabrojani delovi komande medusobno se odvajaju razmaknicom.

Unos:
Dok komandu unosite u komandnoj liniji, kursor vam pokazuje gde da kucate. Kursor je trepteca crtica u komandnoj liniji. Kada ukucate znak, kursor se pomeri jedno mesto u desno. Ako pogresite u kucanju, koristite ili taster BACKSPACE (strelica na levo iznad tastera ENTER) da obrisete znak levo od kursora ili taster DELETE da obrisete znak desno od kursora. Komande mozete kucati i malim i velikim slovima. Ako je kursor trepteca crtica, aktivan je overwrite rezim rada tj. unosa gde ono sto kucate prepisuje postojeci tekst. U insert rezimu rada, gde ono sto kucate ubacujete izmedu onoga sto vec postoji, kursor je trepteca kutijica. Iz jednog rezima u drugi prebacujete se pritiskom na taster INSERT.
Velika slova dobijate tako sto ih ukljucite tasterom CAPS LOCK, a kada opet hocete mala slova pritisnite ponovo CAPS LOCK, cime iskljucujete velika slova. Ako vam treba samo jedno veliko slovo onda istovremenim pritiskom na SHIFT i zeljeno slovo dobijate veliko slovo. Pritskom na taster SHIFT dobijate i gornje znake na tasterima koji sadrze vise od jednog znaka tako sto istovremeno pritisnete SHIFT i taj taster.

NAPOMENA: MS-DOS (zs razliku od UNIX-a, npr.) ne razlikuje mala i velika slova, tako da je svejedno da li prilikom unosenja komande koristite mala ili velika slova (ili mesano).

DOS-ov odgovor:
MS-DOS odgovara na komandu na razlicite nacine. Moze da prikaze poruku da je komanda uspesno izvrsena ili da niste ispravno ukucali komandu. Kod nekih komandi MS-DOS vas pita za dodatne informacije ili trazi da potvrdite komandu.

Prekid izvrsenja komande:
Mozete privremeno zaustaviti izlaz komande pritiskom na tastere CTRL i S istovremeno ili pritiskom na taster PAUSE. Pritiskom na bilo koji taster osim PAUSE ponovo startujete izlaz komande. Ovakav prekid mozete izvrsiti proizvoljan broj puta. Ako zelite da sprecite MS-DOS da izvrsi komandu do kraja, pritisnite taster CTRL i BREAK istovremeno ili CTRL i C istovremeno. Time je vasa komanda otkazana i komandni prompt se pojavljuje.

Help:
Pomoc u radu u vidu HELP-a je dostupna za sve MS-DOS komande. HELP opisuje akciju koju komanda proizvodi i daje pregled svih njenih parametara i opcija. Da biste koristili HELP, kucate ime komande iza koga sledi '/?' ili kucate HELP iza koga sledi ime komande. Ako ukucate HELP bez imena komande iza, MS-DOS daje pregled svih svojih komandi.

Rad sa NOVELL serverom

Prijavljivanje na server:
Da biste mogli da kao klijent pristupate nekom serveru, morate imati svoje korisnicko ime tzv. login name i svoju lozinku uz pomoc kojih pristupate svom prostoru na disku glavnog racunara-servera. Da biste poceli da radite potrebno je da se prijavite tj. da ukucate komandu LOGIN, nakon cega vas racunar pita najpre za vas login name, a zatim za lozinku, npr.:

F:\LOGIN> login
Enter your login name:brana
Enter your password:kurs

Ako ste ispravno uneli login name i lozinku, racunar ce vas pozdraviti, ispisati neke informacije i izbaciti prompt G:\> ili U:\>, sto znaci da ste pristupili svojim podacima na glavnom disku i da sada mozete da radite sa njima.
Ukoliko ste negde pogresili pri ukucavanju login name-a ili lozinke racunar vas nece pustiti da pristupite svojim podacima, vec ce ponovo izbaciti komandni prompt F:\LOGIN> sto znaci da vi morate da ponovite prijavljivanje tj. da ponovo ukucate komandu LOGIN, vas login name i lozinku.

Promena password-a:
Svoju lozinku mozete menjati komandom SETPASS, koja vas prvo pita da ukucate prethodnu lozinku, zatim novu lozinku, i na kraju trazi od vas da potvrdite novu lozinku, npr.:

G:\> setpass
Enter old password for NOVELL/BRANA:kurs
Enter new password for NOVELL/BRANA:proba
Retype new password for NOVELL/BRANA:proba

Ako ste negde pogresili u kucanju racunar ce vam javiti "Access denied to NOVELL/BRANA, password not changed." sto znaci da lozinka nije promenjena. Ako niste pogresili, racunar ce vam javiti "Password for NOVELL/BRANA has been changed." sto znaci da vam je lozinka promenjena.

Spisak aktivnih korisnika:
Spisak korisnika koji trenutno rade na serveru, mozete dobiti komandom USERLIST.

Slanje poruka:
Komandom SEND mozete poslati poruku nekom od tih korisnika, npr:
G:\> send "kako si?" to brana

Slanje poste:
Komandom PMAIL mozete poslati pismo, npr:
G:\> pmail -t pera@buef31.etf.bg.ac.yu -f pismo.txt

Odavljivanje sa servera:
Kada zavrsite rad potrebno je da se odavite, da ne biste ostavili otvoren pristup svojim podacima. Odavljivanje se vrsi komandom LOGOUT, koja vas obavesti da ste odavljeni i ispise datum i vreme prijavljivanja i odavljivanja, npr.:

G:\> logout
BRANA logged out from server NOVELL connection 10.
Login time: Monday May 22, 1995 1:23pm
Logout time: Monday May 22, 1995 2:10pm

Nesto vise o direktorijumima

Direktorijumi su vazni narocito kada koristite hard disk. Ako koristite samo diskete mozete organizovati datoteke tako sto cete ih smestati na razlicite diskete. Kod hard diska koji obicno moze da cuva mnogo vise informacija od diskete potrebno je datoteke grupisati u direktorijume radi lakseg snalazenja.

Vec smo ranije pomenuli da svaki disk mora imati najmanje jedan direktorijum, jer prilikom formatiranja svakog diska MS-DOS kreira tzv. root (osnovni) direktorijum na tom disku u koji ce biti smestene sve druge datoteke i direktorijumi. Vi mozete dalje kreirati poddirektorijume root direktorijuma, kao i poddirektorijume tih poddirektorijuma po slobodnom izboru. Strogo gledano, svi direktorijumi osim root-a su poddirektorijumi. Medutim, obicno se koristi termin direktorijum. Termin poddirektorijum se koristi samo u opisu veze izmedu dva direktorijuma. Direktorijumi i poddirektorijumi formiraju strukturu koja se naziva hijerarhijska struktura i vi mozete dodavati direktorijume na bilo kom nivou takve hijerarhijske strukture.

Ime direktorijuma:
Izuzev root direktorijuma koji se oznacava sa '\', svaki direktorijum ima ime. Direktorijum takode moze imati i ekstenziju (tip), ali se to ne praktikuje. Ime ne moze imati vise od osam znakova. Ekstenzija moze imati najvise tri znaka i odvojena je od imena tackom. Ime i ekstenzija mogu sadrzati slova (A-Z), brojeve (0-9), _, $, !, #, %, &. Ne mogu sadrzati zareze, tacke, razmake. Tekuci direktorijum moze se oznacavati imenom ili '.'. Njegov nadredeni direktorijum osim imenom moze se oznacavati sa '..'.

Putanja:
Path ili putanja specificira lokaciju direktorijuma u hijerarhijskoj organizaciji. To mozete zamisliti kao put koji MS-DOS treba da prede krenuvsi od root direktorijuma ili tekuceg direktorijuma da bi dosao do odredenog direktorijuma i datoteka u njemu. Direktorijumi u putanji (izuzev root-a i njegovih poddirektorijuma) su medusobno odvojeni sa '\'. Isto tako ime datoteke odvojeno je sa '\' od imena poslednjeg direktorijuma u putanji. Znaci svaki direktorijum i svaka datoteka jednoznacno su odredeni svojim imenom i lokacijom.
Na primer, putanja:
\win\temp
znaci da pristupate poddirektorijumu TEMP direktorijuma WIN na tekucem drajvu. Prvi znak '\' oznacava root direktorijum.
Specifikacija:
c:\win\bootlog.txt
znaci da pristupate datoteci BOOTLOG.TXT u direktorijumu WIN koji je poddirektorijum osnovnog direktorijuma na disku C.

NAPOMENA: U opisu komandi, koje slede: naziv komande pisan je velikim slovima i ne moze se skratiti pri unosu; parametri i opcije ako nisu obavezni stavljeni su u uglaste zagrade; alternativne vrednosti za parametar ili opciju stavljene su u viticaste zagrade i medusobno su razdvojene sa '|'; tri tacke '...' unutar uglastih zagrada oznacavaju da se deo komande iza koga slede moze ponoviti proizvoljan broj puta.

Koje sve direktorijume imate?

Hijerarhijsku organizaciju direktorijuma mozete videti pomocu komande TREE.
Sintaksa
: TREE [[drajv:][path]]

Na primer, komanda:
G:\> tree
prikazuje hijerarhijsku organizaciju svih direktorijuma na drajvu G.
Komanda:
G:\> tree a:\
prikazuje hijerarhijsku organizaciju svih direktorijuma na drajvu A tj. na disketi A. Isti efekat se dobija ako iz A zadamo komandu:
A:\> tree
Komanda:
G:\> tree \word
prikazuje hijerarhijsku organizaciju direktorijuma WORD i njegovih poddirektorijuma. Isti efekat se postize ako u direktorijumu WORD zadamo komandu:
G:\WORD> tree

Sta sve imate u direktorijumu?

Da biste videli sadrzaj nekog direktorijuma, koristite komandu DIR. Ova komanda ne daje samo spisak datoteka nekog direktorijuma, vec i spisak njegovih poddirektorijuma.
Sintaksa: DIR [drajv:][path][filename] [/w][/p]

Na primer, komanda:
G:\> dir
prikazuje sadrzaj osnovnog direktorijuma na G.
Komanda:
G:\> dir win
prikazuje sadrzaj direktorijuma WIN. Isti efekat se dobija ako u WIN direktorijumu zadamo komandu:
G:\WIN> dir
Komanda:
G:\> dir a:\new
prikazuje sadrzaj direktorijuma NEW na disketi A. Isti efekat se postize ako u A zadamo komandu:
A:\> dir \new

Kreiranje direktorijuma

Da biste kreirali direktorijum koristite komandu MD (Make Directory).
Sintaksa: MD [drajv:]path

Na primer, komanda:
G:\> md proba
kreira novi direktorijum PROBA kao poddirektorijum osnovnog direktorijuma na G.
Komanda:
G:\PROBA> md maj
kreira novi direktorijum MAJ kao poddirektorijum direktorijuma PROBA. Isti efekat se postize ako iz osnovnog direktorijuma zadamo komandu:
G:\> md proba\maj
Komanda:
G:\> md a:\new
kreira novi direktorijum NEW kao poddirektorijum osnovnog direktorijuma na disketi A. Isti efekat se dobija ako iz A zadamo komandu:
A:\> md new

Prelazak iz jednog direktorijuma u drugi

Da biste otisli u neki direktorijum tj. da biste promenili tekuci direktorijum bilo kog drajva koristite komandu CD (Change Directory).
Sintaksa: CD [drajv:][path]

Na primer, komanda CD bez parametara:
G:\> cd
prikazuje tekuci drajv i puno ime tekuceg direktorijuma.
Na primer, komandom:
G:\> cd win
prelazite iz osnovnog direktorijuma u direktorijum WIN.
Komandom:
G:\WIN> cd \
prelazite iz direktorijuma WIN u osnovni direktorijum.
Komandom:
G:\WIN> cd temp
prelazite iz direktorijuma WIN u njegov poddirektorijum TEMP. U direktorijum TEMP mozete stici i direktno iz osnovnog direktorijuma komandom:
G:\> cd win\temp
Komandom:
G:\WIN\TEMP> cd \proba
prelazite iz direktorijuma TEMP u direktorijum PROBA koji je poddirektorijum osnovnog direktorijuma.

NAPOMENA: Pomocu komande CD mozete prelaziti iz jednog u drugi direktorijum istog drajva, ali ne mozete preci sa jednog drajva na drugi, npr. sa G na A i obrnuto. Po direktorijumima drugog drajva se mozete kretati tek kada promenite drajv tj. kada postavite taj drajv za tekuci.

Promena disk drajva:

Da biste promenili tekuci drajv kucate slovo zeljenog drajva iza koga sledi dvotacka. Na primer ako zelite sa G da predete na A:
G:\WIN> a:
ili sa A na G:
A:\> g:

Promena imena direktorijuma

Kod novijih verzija MS-DOS-a (od verzije 6.0, pa nadalje) postoji mogucnost da direktorijumu promenite ime komandom MOVE.
Sintaksa: MOVE [drajv:]path newname

Komanda:
G:\> move proba proba2
menja ime direktorijumu PROBA iz osnovnog direktorijuma u PROBA2.
Komanda:
G:\PROBA> move a:\new novi
menja ime direktorijumu NEW na disketi A u NOVI. Isti efekat se dobija, ako iz A zadamo komandu:
A:\> move new novi

Brisanje direktorijuma

Ako vam direktorijum vise ne treba, mozete ga obrisati komandom RD (Remove Directory). Da bi ste ga mogli obrisati ne mozete biti u njemu i direktorijum mora biti prazan. Znaci podrazumeva se da ste ste sve datoteke iz njega vec izbrisali.
Sintaksa: RD [drajv:]path

Komanda:
G:\> rd proba
brise direktorijum PROBA iz osnovnog direktorijuma.
Komanda:
G:\PROBA> rd maj
brise poddirektorijum MAJ direktorijuma PROBA. Isti efekat se dobija ako iz osnovnog direktorijuma zadamo komandu:
G:\> rd proba\maj
Komanda:
G:\PROBA> rd a:\new
brise direktorijum NEW iz osnovnog direktorijuma na disketi A. Isti efekat se dobija ako iz A zadamo komandu:
A:\> rd new

U novijim verzijama MS-DOS-a, postoji komanda DELTREE, koja brise zeljeni direktorijum i ako nije prazan tj. brise ga zajedno sa njegovim poddirektorijumima i datotekama.
Na primer,komanda:
G:\> deltree proba
brise direktorijum PROBA iz osnovnog direktorijuma.

Kopiranje direktorijuma

Da biste iskopirali direktorijum u drugi direktorijum koristite komandu XCOPY. XCOPY komanda je slicna COPY komandi. Obe komande kopiraju datoteke iz jednog direktorijuma u drugi, s tim sto COPY komanda radi sa pojedinacnom datotekom ili grupom datoteka, a XCOPY komanda radi sa pojedinacnim direktorijumom ili grupom direktorijuma. Obe komande takode mogu da kreiraju nove datoteke u odredisnom direktorijumu, dok samo XCOPY komanda moze da kreira nove direktorijume.
Sintaksa: XCOPY [drajv1:]path1[filename1] [drajv2:][path2][filename2] [/s[/e] ili XCOPY drajv1:[path1][filename1] [drajv2:][path2][filename2] [/s[/e]

Na, primer, komanda:
G:\PROBA> xcopy a:\tekst b:\ /s
kopira kompletnu strukturu direktorijuma TEKST na drajvu A u root direktorijum drajva B. Kopira sve datoteke TEKST direktorijuma, kao i sve njegove poddirektorijume (koji nisu prazni) i njihove datoteke. Da biste iskopirali i prazne direktorijume dodajte opciju /E.

O datotekama

Vec smo rekli da su informacije koje vas racunar koristi organizovane u datoteke. Svaka datoteka ima ime i ekstenziju (tip). Ime se uvek pojavljuje prvo i ekstenzija je uvek odvojena od imena tackom. Najcesce se pod imenom datoteke (filename) podrazumevaju i ime i ekstenzija. Svaka datoteka je jednoznacno odredena svojim imenom i lokacijom tj. kompletna identifikacija datoteke podrazumeva: putanja\ime.tip

Ime:
Ime vam najcesce pomaze da identifikujete sadrzaj datoteke. Ime moze imati najvise 8 znakova. Ti znaci mogu biti slova, brojevi, _, $, !, #, %, &, -. Ime nikako ne sme sadrzati razmake, zareze i tacke.

Ekstenzija:
Ekstenzija vam pomaze da identifikujete tip datoteke. Moze imati najvise 3 znaka. Kada kreirate datoteku, birate ekstenziju tako da vam pomogne da identifikujete datoteku. MS-DOS koristi odredenu ekstenziju za odredeni tip datoteke:
.EXE (executable) i .COM (command) -za datoteke koje sadrze programe
.SYS (system) -za datoteke koje sadrze informacije o vasem hardware-u
.BAT (batch) -za datoteke koje sadrze listu MS-DOS komandi koje MS-DOS izvrsava jednu za drugom po redosledu navedenom u datoteci
.TXT (text) -za datoteke koje sadrze neformatirani (obican) tekst
.DOC (document) - za datoteke koje sadrze formatirani tekst

Koje datoteke imate?

Ovu informaciju mozete dobiti koriscenjem DIR komande koja daje spisak svih datoteka u odredenom direktorijumu. Pored informacija o imenu datoteke dobicete i informacije o velicini datoteke i datumu i vremenu njenog kreiranja ili modifikovanja. Velicina datoteke izrazava se u bajtima.

Na primer, komanda:
G:\WIN> dir *.txt
daje spisak svih datoteka sa ekstenzijom .TXT u direktorijumu WIN.
Iz prethodnog primera vidite da se grupa datoteka specificira pomocu znaka '*'. Znak '*' tzv. dzoker znak moze zameniti celu rec ili grupu znakova u imenu datoteke, kao i u ekstenziji. Na primer, komanda:
G:\PROBA> dir r*.*
daje spisak svih datoteka cije ime pocinje na slovo R u direktorijumu PROBA, a komanda:
G:\PROBA> dir a:\r*.txt
daje spisak svih datoteka sa ekstenzijom .TXT cije ime pocinje na slovo R u osnovnom direktorijumu na disketi A. Isti efekat se dobija ako iz A zadamo komandu:
A:\> dir r*.txt

Ako u spisku datoteka ne zelite informacije o njihovoj velicini i datumu i vremenu poslednje promene, vec samo informacije o njihovim imenima, koristite DIR komandu sa opcijom /W. Npr.:
G:\WIN> dir *.exe /w

Ako je spisak datoteka dovoljno veliki da ne moze da stane na ekran, mozete koristiti DIR komandu sa opcijom /P koja prikazuje spisak datoteka stranu po stranu. Npr.:
G:\WIN> dir /p
Da biste videli sledecu stranu, pritisnete bilo koji taster.

Pregled sadrazaja datoteke

Da biste videli sadrzaj neformatirane tekst datoteke ili batch datoteke koristite komandu TYPE. MS-DOS prikaze celu datoteku na vasem ekranu. Ne mozete menjati tekst, niti gledati samo delove datoteke.
Sintaksa: TYPE [drajv:][path]filename

Na primer, komanda:
G:\WIN> type bootlog.txt
prikazuje sadrzaj datoteke BOOTLOG.TXT koja se nalazi u direktorijumu WIN.
Ako sadrzaj datoteke ne moze da stane na ekran, komandu TYPE iskombinujte sa komandom MORE. Npr. komanda:
G:\WIN> type bootlog.txt | more
prikazuje sadrzaj datoteke BOOTLOG.TXT (koja se nalazi u direktorijumu WIN) stranu po stranu.
Komanda:
G:\WIN> type a:\list.txt
prikazuje sadrzaj datoteke LIST.TXT koja se nalazi u osnovnom direktorijumu na disketi A. Isti efekat se dobija ako iz A zadamo komandu:
A:\> type list.txt

Kopiranje datoteke

Ako zelite da iskopirate jednu ili vise datoteka na drugi disk ili direktorijum koristite komandu COPY.
Sintaksa: COPY source[+source[+...]] destination
Source i destination su oblika: [drajv:][path]filename.

Na primer, komanda:
G:\WIN> copy bootlog.txt \proba
kopira datoteku BOOTLOG.TXT iz direktorijuma WIN u direktorijum PROBA koji je poddirektorijum osnovnog direktorijuma. Isti efekat se dobija ako u direktorijumu PROBA zadamo komandu:
G:\PROBA> copy \win\bootlog.txt

Kopiranje sa diska na disketu
Komanda:
G:\PROBA> copy *.txt a:\novi
kopira sve datoteke sa ekstenzijom .TXT iz direktorijuma PROBA na G disku u direktorijum NOVI na disketi A.

Kopiranje sa diskete na disk
Komanda:
G:\PROBA> copy a:\novi\e.exe
kopira datoteku E.EXE iz direktorijuma NOVI na disketi A u direktorijum PROBA na G disku.

Premestanje datoteke


Kod novijih verzija MS-DOS-a (od verzije 6.0, pa nadalje) postoji mogucnost da datoteke premestite na drugi disk ili direktorijum komandom MOVE.
Sintaksa: MOVE [drajv:][path]filename [drajv:][path]

Komanda:
G:\> move pismo.txt \proba
premesta datoteku PISMO.TXT iz osnovnog direktorijuma na disku G u direktorijum PROBA.
Komanda:
G:\PROBA> move a:\e.exe
premesta datoteku E.EXE sa diskete A na disk G u direktorijum PROBA. Isti efekat se dobija, ako iz A zadamo komandu:
A:\> move e.exe g:\proba

Promena imena datoteke

Da biste nekoj datoteci promenili ime koristite komandu REN (Rename). Datoteci mozete promeniti i ime i tip, samo ime ili samo tip.
Sintaksa: REN [drajv:][path]filename1 filename2

Na primer, komanda:
G:\PROBA> ren bootlog.txt pismo.doc
datoteci BOOTLOG.TXT u direktorijumu PROBA menja ime u PISMO.DOC.
Komanda:
G:\PROBA> ren *.exe *.com
svim datotekama sa ekstenzijom .EXE u direktorijumu PROBA, dodeljuje ekstenziju .COM.

Brisanje datoteke

Da biste obrisali sa diska jednu ili vise datoteka koristite komandu DEL (Delete).
Sintaksa: DEL [drajv:][path]filename [/p]

Na primer, komanda:
G:\PROBA> del pismo.txt
brise datoteku PISMO.TXT iz direktorijuma PROBA.
Komanda:
G:\PROBA> del a:\novi\*.txt
brise sve datoteke sa ekstenzijom .TXT iz direktorijuma NOVI na disketi A.
U slucaju kada zahtevate brisanje vise datoteka odednom, nekada je zgodno da trazite od racunara da vas posebno pita za svaku od pronadenih. To postizete tako sto u komandi DEL navedete opciju /P. Npr.:
G:\PROBA> del a:\*.txt /p
Komanda:
G:\PROBA> del *.*
brise sve datoteke iz direktorijuma PROBA.
U ovom slucaju, posto zahtevate brisanje svih datoteka iz direktorijuma, MS-DOS ce (iako niste naveli opciju /P) traziti od vas da potvrdite brisanje.

Vracanje izbrisane datoteke

Kod novijih verzija MS-DOS-a (od verzije 6.0, pa nadalje; verziju operativnog sistema mozete proveriti komandom VER) postoji mogucnost da povratite datoteke koje ste slucajno obrisali komandom DEL tj. postoji komanda UNDELETE.
Sintaksa: UNDELETE [[drajv:][path]filename] [{/list|/all}]

Komanda:
G:\PROBA> undelete
pokusava da povrati sve obrisane datoteke u direktorijumu PROBA na disku G.
Komanda:
G:\> undelete doc1.txt
pokusava da povrati obrisanu datoteku DOC1.TXT iz osnovnog direktorijuma na disku G.
Komanda:
G:\> undelete a:\novi\*.tmp
pokusava da povrati sve obrisane datoteke sa ekstenzijom .TMP u direktorijumu NOVI na disketi A.
Komanda UNDELETE sa opcijom /LIST trazi od vas da potvrdite oporavak za svaku datoteku koju je u mogucnosti da povrati. Suprotno tome, opcija /ALL oporavlja sve pronadene datoteke.

NAPOMENA
: U radu sa NOVELL-om komanda UNDELETE ne daje zadovoljavajuce rezultate, te iz tog razloga postoji komanda SALVAGE.

Poredenje sadrzaja .TXT ili .BAT datoteka

Da biste videli da li dve datoteke ili grupa datoteka ima isti sadrzaj koristite FC komandu. Ova komanda poredi specificirane datoteke i prikazuje sve linije koje se razlikuju.
Sintaksa: [/a] [drajv1:][path1]filename1 [drajv2:][path2]filename2

Komanda:
G:\> fc food1.txt food2.txt
poredi datoteke FOOD1.TXT i FOOD2.TXT iz osnovnog direktorijuma na G disku.
Komanda:
G:\> fc proba.txt a:\new.txt
poredi datoteku PROBA.TXT iz osnovnog direktorijuma na G disku sa datotekom NEW.TXT iz osnovnog direktorijuma na disketi A.
Komanda FC sa opcijom /A daje skraceni izvestaj o razlikama tj. prikazuje samo prvu i poslednju liniju svakog skupa razlika.

Preusmeravanje ulaza i izlaza komande

Dok ne specificirate drugacije, za svaku MS-DOS komandu ulaz je ono sto vi kucate na tastaturi i svaka MS-DOS komanda svoj izlaz salje na ekran. Ponekad je korisno da preusmerite npr. izlaz u datoteku ili na stampac.
Znak '>' izlaz komande umesto na ekran salje u datoteku ili na neki uredaj (npr. stampac). Ako navedena datoteka ne postoji MS-DOS je kreira, a ako postoji predasnji sadrzaj se gubi.
Znak '>>' izlaz komande dodaje na kraj specificirane datoteke. Ako navedna datoteka ne postoji MS-DOS je kreira.
Znak '<' ulaz potreban komandi umesto sa tastature uzima iz datoteke.
Znak '|' za ulaz potreban komandi uzima izlaz prethodne komande.

Na primer, komanda:
G:\> dir > dirlist.txt
spisak datoteka koji daje komanda DIR upisuje u datoteku DIRLIST.TXT u osnovnom direktorijumu na G disku.
Komanda:
G:\> dir a: >> alist.txt
spisak datoteka koji daje komanda DIR a: dodaje na kraj datoteke ALIST.TXT u osnovnom direktorijumu na G disku.
Komanda:
G:\> dir a: | sort > \proba\asort.txt
spisak datoteka dobijen komandom DIR a: sortira po abecedi i rezultat smesta u datoteku ASORT.TXT u direktorijumu PROBA na G disku.
Komanda:
G:\> dir | sort | more
spisak datoteka dobijen komandom DIR sortira po abecedi i prikazuje ekran po ekran.

U ovim primerima primecujete dve nove komande SORT i MORE tzv. filter komande. Filter komande rearanziraju informacije koje prolaze kroz njih.

SORT
Ova komanda sortira po abecedi sadrzaj tekstualne datoteke ili izlaz neke komande.
MORE
Ova komanda prikazuje na ekranu sadrzaj datoteke ili izlaz komande, ekran po ekran. Da biste videli sledeci ekran, pritisnete bilo koji taster osim tastera PAUSE.
Sintaksa: MORE < [drajv:][path]filename
ili komanda | MORE

Stampanje datoteka

Mozete stampati .TXT ili .BAT datoteke iz MS-DOS-a koristeci komandu PRINT. Mozete specificirati listu datoteka za stampanje tako da ne morate slati na stampanje svaku datoteku pojedinacno. Posto stampac stampa datoteke jednu po jednu, ostale cekaju u redu za stampanje. Komanda PRINT u stvari dodaje datoteke u red za stampanje.
Kada posaljete datoteke na stampanje, mozete izvrsavati druge komande do stampac stampa. Pre stampanja morate se uveriti da je stampac ispravno povezan sa vasim sistemom, da je ukljucen i da je spreman za stampanje. Stampac moze biti prikljucen kako na paralelni port (port LPT1, LPT2 ili LPT3), tako i na serijski port (port COM1, COM2, COM3 ili COM4). Stoga je, na pocetku rada sa stampacem, potrebno saopstiti MS-DOS-u na koji port je prikljucen stampac.
Sintaksa: PRINT [/d:device] [/t] [[drajv:][path]filename[ ...]] [/c]

Na primer, komanda PRINT bez parametara:
C:\> print
ako je koristite na samom pocetku rada sa stampacem, postavlja port LPT1 (podrazumevani port ako se nista ne navede) za aktivni, a ako je koristite kasnije u toku rada, prikazuje na ekranu datoteke koje cekaju u redu za stampanje.
Komanda:
C:\> print /d:com1 prm.txt
postavlja port COM1 za aktivni i salje datoteku PRM.TXT iz osnovnog direktorijuma na C disku na stampanje. Kada prvi put u toku rada aktivirate komandu PRINT i ne navedete ime porta, a navedete ime datoteke koju zelite da odstampate, MS-DOS vas pita koji port da aktivira. Kada jednom (na pocetku rada) aktivirate port za stampanje, on ostaje aktivan do kraja vaseg rada.
Komanda:
C:\> print new.txt a:\novi\doc.txt
salje na stampanje datoteke NEW.TXT iz osnovnog direktorijuma na C disku i DOC.TXT iz direktorijuma NOVI na disketi A.
Komanda:
C:\> print *.txt
salje na stampanje sve datoteke sa ekstenzijom .TXT iz osnovnog direktorijuma na C disku.
Komanda:
C:\> print /t
obustavlja stampanje tj. brise sve datoteke iz reda za stampanje.
Komanda PRINT sa opcijom /C:
C:\> print old.txt /c
otkazuje stampanje datoteke OLD.TXT tj. brise ju iz reda za stampanje.

Rad sa disketama

Vec smo ranije pominjali da da biste mogli koristiti diskove morate ih pripremiti za upotrebu pomocu komande FORMAT. Disk mozete formatirati bez obzira da li je on prethodno bio formatiran ili ne.
NAPOMENA: Kada formatirate disk, sve informacije koje su postojale na njemu se gube.Iz tog razloga hard disk se formatira samo prvi put, a diskete mozete formatirati i nakon prve upotrebe.

Formatiranje disketa

Na primer, komanda:
G:\PROBA> format a:
formatira disketu u drajvu A koristeci podrazumevanu velicinu i ostavlja mogucnost oporavka tj. povratka na stanje pre formatiranja. Ako ne navedete labelu, MS-DOS vas pita da li hocete da date disketi neko ime (i koje) ili necete. Ako necete dovoljno je samo da pritisnete taster ENTER.
Komanda FORMAT sa opcijom /U:
G:\PROBA> format a: /u
vrsi tzv. bezuslovno formatiranje tj. formatira disketu u drajvu A koristeci podrazumevanu velicinu, ali brisuci sve postojece podatke bez mogucnosti oporavka.
Komanda:
G:\PROBA> format a: /f:720
formatira disketu u drajvu A koristeci velicinu od 720KB i ostavlja mogucnost oporavka.

Deformatiranje disketa

Ako ste greskom formatirali disk, mozete povratiti informacije komandom UNFORMAT, ali samo ako u komandi FORMAT niste koristili opciju /U i ako nakon formatiranja niste upisivali nove informacije na taj disk.
Na primer:
G:\PROBA> unformat a:

Kopiranje disketa

Da biste iskopirali sadrzaj jednog floppy diska na formatiran ili neformatiran drugi floppy disk koristite komandu DISKCOPY. Ako odredisni disk nije formatiran DISKCOPY ga formatira, a ako jeste DISKCOPY unistava postojeci sadrzaj.
Sintaksa: DISKCOPY [drajv1:[drajv2:]]
Drajvovi drajv1 i drajv2 su floppy disk drajvovi.

Komanda:
G:\> diskcopy
kopira sadrzaj diskete u tekucem drajvu na drugu disketu u istom drajvu, tako sto kada je potrebno trazi od vas da promenite disketu. Tekuci drajv ne moze biti hard disk drajv.
Komanda:
G:\> diskcopy a:
kopira sadrzaj diskete u drajvu A na disketu u tekucem drajvu.
Komanda:
G:\> diskcopy a: a:
kopira sadrzaj diskete u drajvu A na drugu disketu u istom drajvu, tako sto kada je potrebno trazi od vas da promenite disketu.

Poredenje disketa

Da biste poredili sadrzaje dva floppy diska koristite komandu DISKCOMP. Sintaksa: DISKCOMP [drajv1:[drajv2:]]
Drajvovi drajv1 i drajv2 su floppy disk drajvovi.

Komanda:
G:\> diskcomp
poredi diskete u tekucem drajvu, tako sto kada je potrebno trazi od vas da promenite disketu u tekucem drajvu. Tekuci drajv ne moze biti hard disk drajv.
Komanda:
G:\> diskcomp a:
poredi disketu u drajvu A sa disketom u tekucem drajvu.
Komanda:
G:\> diskcomp a: a:
poredi diskete u drajvu A, tako sto kada je potrebno trazi od vas da promenite disketu.
NAPOMENA: DISKCOMP ne moze porediti razlicite kategorije disketa bilo da se razlikuju po fizickoj velicini ili po kapacitetu.

Provera ispravnosti diska

Komandom SCANDISK mozete proveriti ispravnost bilo hard diska ili diskete i u nekim slucajevima, SCANDISK moze da "popravi kvar" u smislu da neke ostecene sektore markira kao lose, tako da posle MS-DOS koristi disk/disketu bez tih sektora tj. kao normalnu-ispravnu. Pri pozivu ove komande, ne mora se navesti koji disk je potrebno skanirati, jer ce vas SCANDISK svakako to pitati nakon startovanja, npr.:
G:\> scandisk

Batch programi

Vec smo ranije pominjali batch programe tj. datoteke sa ekstenzijom .BAT koje sadrze skup MS-DOS komandi koje se izvrsavaju pri pozivu tog programa redosledom navedenim u datoteci. Ovi programi sluze da olaksaju i ubrzaju rad sa MS-DOS-om, jer ima slucajeva kada morate vise puta da kucate isti skup komandi. Umesto da kucate jednu po jednu od ovih komandi dovoljno je da otkucate ime batch programa.
NAPOMENA: Svi programi bez obzira kog su tipa (.BAT, .EXE, .COM) startuju se
navodenjem lokacije i imena (path\filename) u komandnoj liniji.

Start-Up procedura

To je procedura tj. batch program AUTOEXEC.BAT koju MS-DOS izvrsi svaki put kada startujete vas sistem. U toku rada vi je mozete izvrsavati kucanjem njenog imena u komandnoj liniji, ali za tim obicno nema potrebe. Ona se nalazi u root direktorijumu vaseg start-up diska (najcesce je u pitanju hard disk). Ona se kreira pri instalaciji MS-DOS-a, ali po potrebi i zelji i vi mozete dodavati komande u ovu proceduru. MS-DOS komande koje se najcesce dodaju u ovu proceduru su:
DOSKEY
Cesto vam se moze desiti da neku komandu treba da ponovite vise puta ili da ste je ukucali pogresno, pa treba da izmenite samo deo. Da ne biste u tim slucajevima morali svaki put kucati komandu iz pocetka, zgodno je da aktivirate program DOSKEY koji pamti poslednjih dvadesetak unetih komandi. Pritiskom na taster sa strelicom na gore vracate jednu po jednu komandu koju ste kucali. Ovaj program mozete aktivirati kucanjem njegovog imena u komandnoj liniji, ali je mozda bolje da u AUTOEXEC.BAT stavite komandu:
DOSKEY
PATH
Vec smo ranije pominjali path (putanju). Komanda PATH specificira MS-DOS-u gde sve da trazi datoteke, pa tek ako ih nigde ne nade da javi da ih nije nasao. To je potrebno da bi se program mogao izvrsavati iz bilo kog direktorijuma navodenjem samo njegovog imena bez lokacije.
Sintaksa: PATH [[drajv:]path[;...]]
Na primer, komanda:
PATH \;c:\bin;c:\utilities
specificira MS-DOS-u da datoteke trazi najpre u root direktorijumu tekuceg drajva, zatim u direktorijumu BIN drajva C i na kraju u UTILITIES direktorijumu drajva C.
Iz ovog primera vidite da se u PATH komandi u stvari navodi lista direktorijuma medusobno odvojenih sa ';'. Ova komanda se moze kucati u toku rada, ali je najzgodnije da se u AUTOEXEC.BAT stave najcesce koriscene putanje.
PRINT
Da ne biste svaki put na pocetku rada sa stampacem morali da specificirate port na koji je stampac prikljucen, mozete u AUTOEXEC.BAT da stavite komandu:
PRINT /d:port