Beograd

Colourful Beograd



...od Rima do danas ...

Danas nema nikakvih dokaza ni o stole}u ni o godini kada je iskopan Rimski bunar. Mo`da je to bilo jo{ u vreme dolaska IV Flavijeve legije u prvom veku nove ere, ili u tre}em veku nove ere, kad je Singidunum do`ivljavao svoj puni procvat, i kada se od Kastruma, preko Kalemegdana, dana{njom Vasinom ulicom do Bulevara revolucije, moglo i}i ulicom "Cardo principale", a od Save do Dunava ulicom "Cardo decumans".

Ulaz u bunar

Jo{ su Rimljani shvatili, da je kalemegdanskoj tvr|avi neophodno snabdevanje pija}om, hladnom izvorskom vodom. Danas tamo, na `alost, nema ni vodovodske vode. U anti~ka vremena, rimski Kastrum na platou Gornjeg grada, bio je vodovodskim cevima povezan sa mokrolu{kim izvorima, udaljenim ceo ~as hoda. Tako je bilo od po~etka, i produ`avalo se kroz srednji vek, da bi se tom vodovodu trag izgubio u na{a vremena. Na krajnjem izdanku rimskog vodovoda, Mehmed-pa{a Sokolovi} je 1576. godine, sagradio prelepu ~esmu, koja je danas napola zakopana i bez vode. Pred njom je nekada bio dvorac despota Stefana Lazarevi}a.
Njegov biograf, Konstantin Filozof, opisuje Beograd u XIV veku i zadr`ava svoju pa`nju na jednom bunaru u Gornjem gradu: "U izdubljenoj steni, a u koju mo`e da stane do 3000 ljudi, nalazi se jedan "pakleni" bunar. Rekao je i ovo: "stotinu godina, taj su bunar punili, boje}i se kakve opsade, do vrha bra{nom i neo~i{}enim pirin~em, a kada se pirina~ iz nje izvadi, izgleda kao da je sa njive dignut i tu istovaren".
Evlija ^elebija je do{ao u Beograd 1660. god. i zapisao da je grad "podigao srpski Despot". Putopisac ^elebija kaze, da se u tada{njem utvr|enju, koje on zove Narin, nalazio jedan stari bunar, izgra|en pre turskog osvajanja, dubok oko 50 hvati (oko 85 metara). ^elebija pominje i tunel kojim je Rimski bunar spojen sa Savom, a ta tvrdnja ni do dana dana{njeg nije niti pobijena niti dokazana.

Na osnovu dimenzija opeka, zna se da su Rimljani sagradili vodovod koji je i{ao od Mokrog Luga i Pa{ine ~esme, do kalemegdanskog utvr|enja, ali sam Rimski bunar, deo je jedne obimne austrijske barokne rekonstrukcije tvr|ave, koja je obavljena od 1723. do 1736. god., a bunar zavr{en 1731.

Po opisu istori~ara Todora Stefanovi}a Vilovskog, doznajemo slede}e: "... Na levom kraju, ra~unajuci od ulaska, a odmah do oru`nika, gra|en je veliki bunar, 108 stopa dubok, sa 212 stepenika, po kojima se mo`e si}i u bunar. Ovaj bunar trebalo je da poslu`i za vreme opsade, za slu~aj kad bi neprijatelj sru{io velike vodovode, koji su varo{ snabdevali hladnom i zdravom planinskom vodom". Tu su bile, po njegovom pisanju, i tri ~esme iz kojih se mogla piti voda bez da se silazi dole u dubinu.

Rimski bunar je retkost kojom bi se mogli i morali ponositi, ali je danas zatvoren. Na zabravljenoj gvozdenoj kapiji, stoji samo nekoliko podataka koji, pored svih istra`ivanja, nisu jo{ pouzdani. Za{to se malim motorima ne bi sprovela voda do onih ~esama {to su gore, blizu ulaza, postojale jo{ u srednjem veku? Za{to kanalizacija Zavoda za za{titu spomenika kulture prodire do vode Rimskog bunara?! Preduzmimo ne{to !

da li je srednji vek bio na vi{em stepenu kulture i civilizacije ?


kori{}en tekst iz knjige

"^ESME I FONTANE BEOGRADA"

autora Vladimira Bunjca
In case that you find some errors in any document, please inform me by mail.