Beograd

Colourful Beograd



Jo{ pre dolaska Rimljana, Singidunum je bio zna~ajan i lep grad. No, Rimljani ga spaljuju, a na njegovim temeljima grade svoje utvrde. Prvo podi`u vojni logor u Malom Mokrom Lugu, a zatim i vojnu tvr|avu Kastrum, na Kalemegdanu. U poru{eni Singidunum sti`e, 85. godine nove ere, IV Flavijeva legija od 6000 vojnika. I ba{ taj doga|aj postaje bitan za planski razvoj vodovoda i snabdevanje vodom Beograda.

Kanal rimskog vodovoda

  

Izgra|en je vodovod kaptiranjem izvora u {umi Lipovici, ispod terena [ugavac, desno od puta Beograd-Grocka, a u blizini Stoj~inog brda. Od izvora do tvr|ave, voda je sprovo|ena solidno izvedenim kanalom. Voda je vo|ena otvorenim kinetom (cevima), preseka 20cm x 20 cm, ozidanim opekom i presvu~enom kerami~kom masom. Kineta se nalazila sa desne strane kanala, idu}i nizvodno, i bila je odvojena od pe{acke zone kroz kanal posebnom pregradom zidanom od opeka. Kanal je imao {irinu od 70-80 cm i visinu od 1,4 do 1,6 m od podno`ja do tavanice. Bio je ozidan ta{majdanskim kamenom i zasvo|en tankim rimskim opekama. Ulaz u sam kanal je bio omogu}en na vi{e mesta po celoj njegovoj du`ini.

   

Presek kanala

To je omogu}ilo da se, 1804. godine, dahije probiju kroz vodovod do beogradske tvr|ave, te da ubiju Mustafa-pa{u i da zavladaju beogradskim pa{alukom. Po drugoj verziji, dahije su, sa vi{e stotina vojnika, prosle put od dva sata hoda, od ulaza u kanal negde u Malom Mokrom Lugu pa do tvr|ave, te blizu Kalemegdana probili vodovod i u{li u grad.

Sam vodovod je primao vodu u celoj svojoj du`ini iz mnogih izvora {irom Beograda. U po~etku, jednim ogrankom je napajao rimsku IV legiju u Velikom Mokrom Lugu, a drugim samu tvr|avu. Kasnije se na vodovod navezuje i Vezirova ~esma, kao i mno{tvo ~esama u Beogradu. Od 1840. godine, na ovaj vodovod se priklju~uju i dve ~esme za potrebe stanovnika istocnog Vra~ara, i to: Mala i Velika ~esma.

U izgradnji Beograda, od 1860. do 1870., prese~en je ovaj vodovod negde oko lokacije po~etka Bulevara revolucije, tj. blizu Terazija. Tako je od tada vodovod napajao samo staru "fi{eklijsku ~ar{iju" i dvor u Pionirskom parku. Za sve to vreme, jo{ od Rimljana pa na ovamo, grad se razvijao, imao puno fontana, ~esama, kupatila. Jos pre 1860. godine, ovaj vodovod biva o{te}en pri prelasku Beograda iz Austrijskih u Turske ruke, oko 1739. godine. No Turci, znaju}i njegovu va`nost, ne samo {to ga obnavljaju, nego ga i nadogra|uju i upotpunjavaju novim vodovodom. Tako je ova velika gra|evina, prote`uci se od Rimskog bunara, slu`ila vekovima i predstavljala okosnicu u snabdevanju Beograda vodom.


kori{}en tekst iz knjige

"JEDAN VEK BEOGRADSKOG VODOVODA"

autora Vladimira Bunjca