NIS U DOBA TURSKE VLADAVINE

Posle cestih i teskih razaranja usled upada Huna u V veku i kasnije u vise navrata Avara i Slovena, znacajnija obnova grada pocinje u XI veku ponovo pod okriljem Vizantije. Veliki srpski zupan Stefan Nemanja je 1183. godine oslobodio Nis i prikljucio ga Srbiji. Ovde se 1189. godine Stefan Nemanja sastao sa nemackim carem Fridrihom I Barbarosom i pomogao njegovu vojsku u borbi protiv Turaka u vreme krstaskih ratova. To je bio period u kojem Nis dozivljava visok stepen razvoja, cak snazniji nego Beograd da bi kasnije igrao znacajnu ulogu u sklopu Dusanove, a zatim i Uroseve drzave i narocito doziveo nagli politicki i ekonomski prosperitet u vreme vladavine kneza Lazara Hrebeljanovica.

Iako se grad pripremao i gradski bedemi utvrdjivani, Turci su posle opsade koja je trajala 25 dana 1386. godine zauzeli Nis.

Prve ustanicke borbe protiv Turaka kod Nisa datiraju iz 1809. god. 19. maja 1809. god. odigrala se velika bitka na brdu Cegar kod Nisa. Srpskom ustanickom vojskom komandovao je resavski vojvoda Stevan Sindjelic. Videvsi tursku vojsku i njenu brojcanu premoc, Stevan Sindjelic, u zelji da ne padne ziv sa svojim junacima u ruke neprijatelja, zapalio je rezerve baruta i na Cegru je doslo do velike eksplozije u kojoj su nasli smrt ustanicki junaci, ali i turski porobljivaci. Od glava poginulih Srba na Cegru Turci su podigli Cele Kulu( kulu od lobanja ) kao spomenik koji je trebao da zastrasi narod ovih krajeva. Nis je oslobodjen od Turaka 1877. godine i od tada pocinje period njegovog modernog razvoja. Ubrzo pocinju sa radom prve kulturne institucije kao sto su biblioteka, gimnazija, pozoriste i casopis, a zatim dolaze na red prve banke i industrijski objekti, dok je zeleznicka pruga do Beograda znacila vezu i ulazak u Evropu.