NIS U ANTICKO DOBA

Arheoloski nalazi koji se mogu videti u niskim muzejima govore o tome da su na podrucju Nisa zivele prastare ljudske zajednice u mladjem kamenom i bronzanom dobu. U predrimskom periodu okolinu Nisa naseljavala su starosedelacka plemena Ilira i Kelta, kada je inace grad dobio ime. Pretpostavlja se da su naziv Naisus (Vilin Grad) dali Kelti prema Nisavi (Vilina reka) jer su smatrali da se u njoj javljaju vile.

Dolaskom Rimljana u I veku nase ere pocinje period snaznog napredovanja i razvoja Nisa. Od prvobitnog vojnog logora vremenom je prerastao u utvrdjenje sa jakim bedemima, sto je predstavljalo temelj buduceg gradskog naselja. U vreme cara Marka Aurelija Nis je postao municipijum - slobodan grad, da bi kasnije dobio jos visi rang kao rimski kastrum - znacajno ekonomsko, politicko i kulturno srediste rimske provincije Mezije. Najveci procvat Nis nesumnjivo dozivljava u vreme cara Konstantina Velikog koji je u Nisu rodjen i vaspitavan, o cemu danas svedoci lokalitet Medijana , koji cuva ostatke raskosne carske rezidencije.