Beograd

Colourful Beograd



Vojvoda Vasa ^arapi}

Bio je Sveti Andrija tog 30. novembra 1806. godine. U pet ~asova izjutra, dva ~asa pre izlaska sunca, Kara|or|e po~e napad na Beograd. Konda otvori Sava kapiju i sa Uzun Mirkom i ustanicima prodre u grad. Kad je svanulo, pogibe ^arapic kod Stambol kapije. U devet ~asova, varo{ je oslobo|ena. Turci su be`ali...
Tog dana ~inilo se kao da je sve zavr{eno, ali zloglasni Alija Gu{anac se ne predade odmah, te Kara|or|e naredi Vulu Ili}u Kolarcu, da sa stotinu ljudi osvoji Ratno ostrvo i onemogu}i Gu{ancu snabdevanje. Tako i bi, samo se tada u gradu povampiri do tada mirni i tihi Sulejman-pa{a: on podigne gradske mostove i poru~i Kara|or|u da ne priznaje predaju potpisanu od strane izdajnika Gu{anca, jer je on sam jedini predstavnik sultana. Tada Kara|or|e na juri{ zauzme Donji grad i pa{a postade njegov zarobljenik. Tako se pa{a natera da potpi{e predaju. Uz to se saznade, da se radi i na tome da se Turci vrate u Tursku, te ustanici odlu~e da Sulejman-pa{a sa svojom pratnjom napusti Beograd.

I do|e taj dan. Sto osamdeset konjanika, ne ra~unajuci `ene i decu, uz svirku zurli i talambasa, krenuse iz Beograda 7. marta 1807. godine u deset ~asova pre podne. Jedna pri~a ka`e, da je Sulejman-pa{a slutio zlo, pa je, htejuc}i da zavara ustanike, prvo krenuo prema Avali kragujeva~kim drumom, a onda skrenuo prema istoku. Odjahali su preko dana{njeg Pa{inog brda. Mislili su da su se ve} oslobodili pratnje i jahali su uz Duboki potok da bi izbili na carigradski drum.

Zaustavili su se kod [arenog izvora ([arene ~esme), da predahnu u bekstvu i da se Sulejman-pa{a odmori, te da se zajedno sa pratnjom i `enama i decom napije hladne vode. Konji su jo{ pili vodu kada su ih ustanici zasko~ili. Njima je zapovednik bio Vule Ili} Kolarac, i to je sve {to se zna, jer niko sa sigurno{}u ne bi mogao re}i za{to se dogodilo to {to se dogodilo. Istori~ari su skloni da poveruju, da je pokolj kod Pa{ine ~esme bio isplaniran od Kara|or|a. Niko ne zna sigurno...
Bila je to jedna od naja~ih ~esama u Beogradu a i sada je. Davala je vise od litre izvorske vode za samo jednu sekundu. Pomenimo i mi{ljenje istoricara Vilovskog, da je voda sa tog izvora dovedena rimskim vodovodom do Rimskog bunara, na Kalemegdanu. Izradjen je kanal, visine 1,4 m i {irine 0,7 m. Danas ta voda nije za pi}e. ^esma je zapu{tena, a u nju se slivaju otpadne vode.

Pa{ina ~esma morala bi da postane spomenik. Na toj ~esmi danas nema ~ak ni one table koju su 1927. godine postavili seljaci Malog Mokrog Luga. U pro{lom veku, Pa{ina ~esma bila je mesto, gde su se okupljali Beogra|ani. Tamo su odlazili na izlete, do~ekivali kne`eve (Milo{a, Mihajla, Aleksandra) kada su se iz Carigrada vra}ali u Beograd. Pa{ina ~esma bila je ~uvena po dobroj vodi, i jedna od najzna~ajnijih u Beogradu i okolini.

\or|e Petrovi}-Kara|or|e

...zar sve to nije dovoljno da se ova ~esma vrati Beogradu?!


kori{}en tekst iz knjige

"^ESME I FONTANE BEOGRADA"

autora Vladimira Bunjca
In case that you find some errors in any document, please inform me by mail.