Autor: Berislav Todorovic, novembar 1994.
Pored elektronske po{te, kao jednog od osnovnih na~ina komunikacije me|u korisnicim u mre`i, poseban vid komunikacije predstavljaju elektronske konferencije, koje pru`aju ve}im grupama korisnika mogu}nost razmene misljenja o mnogim temama.
Na Internet-u postoji vi{e mehanizama kojima se obezbe|uje me|usobna komunikacija grupa korisnika. U prethodnom poglavlju, u kome je bilo re~i o elektronskoj po{ti, pokazali smo kako se mo`e uspostaviti takva komunikacija putem korisni~kih lista. Na prvi pogled, ovakav vid razmene informacija je idealan, budu}i da u okviru jedne interesne grupe svi primaju sve informacije koje se {alju. S druge strane, me|utim, samom korisniku je te{ko da razdvoji privatne poruke od poruka koje prima putem liste. Osim toga, svaki korisnik prima sopstvenu kopiju istovetne poruke, {to ~esto dovodi do zagu{enja prostora na diskovima. Iz navedenih ~injenica prirodno proisti~e ideja da se informacije distribuiraju prema principu "jedna kopija na jedan ra~unar", a da pri tome svi zainteresovani korisnici mogu pregledati pristigle informacije bez potrebe da svako ima vlastitu kopiju poruka. U svetlu takvih ideja nastao je USENET, koji se upravo zasniva na takvoj razmeni poruka.
Ogroman broj informacija koje se razmenjuju zahteva strogu klasifikaciju poruka po temama - tzv. diskusionim grupama (newsgroups). Hijerarhijska organizacija pojedinih diskusionih grupa, sli~na organizaciji simboli~kog adresiranja ra~unara na Internet-u, omogu}ava vlasniku, administratoru i korisniku ra~unara strogu selekciju tema, odnosno grupa ~lanaka koje }e se pratiti na lokalnom sistemu. Organizacija ovih grupa data je u slede}em odeljku. U okviru svake grupe, obi~no se periodi~no objavljuju dokumenti tipa FAQ (Frequently Asked Questions), koji opisuju kakve diskusije spadaju u doti~ne grupe, a kakve ne.
Odmah u po~etku treba pomenuti slede}e: USENET nije organizovan na centralisti~kim principima. Drugim re~ima, ne postoji institucija ili organizacija koja "vodi ra~una o USENET-u", daje ili oduzima prava pristupa pojedinim korisnicima i/ili institucijama. USENET, stoga, nije organizacija ili institucija koja ima monopol nad informacijama. NIKO nema monopol nad informacijama - informacije teku slobodno izme|u pojedinih ra~unara. Organizacija USENET-a se zasniva na slobodnom toku informacija, pri ~emu selekciju informacija vr{i najpre vlasnik ra~unara, a potom sam korisnik. Drugim re~ima, informacije na USENET-u se razmenjuju potpuno slobodno, dok se pitanje pristupa pojedinim informacijama reguli{e na nivou lokalnog sistema - vlasnik ra~unara, shodno tehni~kim mogu}nostima kojima raspola`e (snaga procesora, prostor na disku itd.), mo`e vr{iti selekciju informacija koje }e biti preno{ene na njegov ra~unar. Osim tehni~kih ograni~enja, ~est razlog za{to se vr{i selekcija je i politika vlasnika ra~unara, odnosno institucije kojoj pripada ra~unar. Neki univerziteti, na primer, mogu spre~iti prijem poruka koje spadaju u neke "slobodnije" i "moralno nepodobne" teme. Oni, pak, NE MOGU nametati svoju volju drugima - vlasnik nekog drugog ra~unara (npr. nekog komercijalnog sistema) }e, ako za to postoji interesovanje korisnika, biti voljan da razmejuje i takve ~lanke.
Iz svega {to je re~eno da se zaklju~iti slede}e: USENET NIJE DEMOKRATIJA! Mnogi korisnici, pogotovu na angloameri~kom podru~ju, ~esto se pozivaju na slobodu {tampe i govora, optu`uju}i administratora da vr{i cenzuru. Treba najpre imati u vidu da administrator sprovodi politiku vlasnika ra~unara. Jedino pravo koje postoji na USENET-u jeste - pravo vlasnika ra~unara da na svojim diskovima dr`i ono {to `eli. Iz tog prava proisti~e i pravo da isti vlasnik mo`e vr{iti selekciju informacija koje }e primati. Bez obzira na stav pojedinih korisnika o tome, poslednju re~ uvek ima vlasnik sistema. Ako je re~ o akademskoj instituciji, selekcija informacija zavisi od politike njene uprave. Naravno, vlasnici komercijalnih sistema }e se uvek truditi da udovolje zahtevima svojih korisnika koliko god im tehni~ke mogu}nosti to dozvoljavaju, jer im od toga zavisi profit.
Na USENET-u ne vlada "sloboda govora", barem ne u smislu u kome je ve}ina ljudi shvata. Istina, pravo je svakog korisnika da, u okviru svog ~lanka ka`e {ta `eli, ali za sve {to ka`e APSOLUTNO ODGOVARA! Ovo mo`da zvu~i pomalo neuobi~ajeno za ove prostore, gde trenutno vlada op{ta tendencija da "svako mo`e da pri~a {ta mu padne na pamet". Na Zapadu se to shvata sasvim druga~ije. Vlasnik nekog ra~unara mo`e obrisati ~lanak, za koji smatra da ima nedoli~an ton i karakter. Setite se - vlasnik vr{i selekciju {ta }e dr`ati na svom disku!
Odgovornost za iskazanu re~ pogotovu va`i kod pitanja autorskih prava. USENET nije mesto za razmenu komercijalnog softvera i drugih vidova za{ti}enih autorskih dela. Na Zapadu se takve pojave strogo ka`njavaju - po~ev od uskra}ivanja prava pristupa sistemu do raznih muka sa advokatima i tu`iocima ...
Na kraju, pomenimo i ne{to {to se zove Netiquette. Ovaj pojam obuhvata svojevrsan bonton, koga se korisnici USENET-a treba da pridr`avaju. Lepo pona{anje na mre`i obuhvata zabranu vre|anja i poni`avanja drugih korisnika (na Zapadu se ovakve stvari sankcioni{u!), kratak i jezgrovit stil izra`avanja, izbegavanje duga~kih citata (quotations) i potpisa (signatures). Tako|e su krajnje nepo`eljne pojave udaljavanja od teme u okviru koje se diskutuje, kao i slanje ~lanaka u diskusione grupe, ~ija tematika ne odgovara sadr`aju ~lanka.
Ove grupe (zajedno sa svojim podgrupama) predstavljaju one koje se po pravilu distribuiraju po celom Internet-u. Primeri par karakteristi~nih grupa dati su u tabeli \\.1. U grupi news.announce.newgroups periodi~no izlaze kompletne liste grupa. Zbog prostora u knjizi, nije mogu}e kompletno reprodukovanje ovog spiska. Osim ovih standardnih naziva grupa
Na najvi{em nivou se mogu na}i i neke lokalne skra}enice, poput: oznaka dr`ava, naziva institucija ili organizacija i sl. Ovo su tzv. lokalne diskusione grupe, ~iji se ~lanci, po pravilu ne distribuiraju izvan podru~ja kome pripadaju (npr. bu.comp.vms bi bila grupa koja se bavi VMS-om, ali samo u okviru Boston Univerziteta).
Svakim danom na USENET-u se pojavljuju nove diskusione grupe. Nove grupe kreiraju administratori ra~unara. Ukoliko je re~ o grupama lokalnog tipa (npr. bu.comp.vms), kreiranje diskusione grupe vr{i administrator lokalne mre`e, prema lokalno utvr|enim pravilima. Ako se, pak, radi o grupama koje se distribuiraju globalno, postoji strogo utvr|en postupak njihovog formiranja. U okviru diskusione grupe news.announce.newgroups se periodi~no objavljuje ovaj postupak. Korisnicima koji `ele da pokrenu inicijativu za otvaranje nove grupe preporu~uje se detaljno ~itanje ovih uputstava. Ukratko, kreiranju nove globalne diskusione grupe mora prethoditi: diskusija o potrebama njenog kreiranja, glasanje korisnika i objavljivanje rezultata glasanja. Glasanje se vr{i elektronskim putem. Ukoliko se sakupi dovoljan broj glasova, moderator diskusione grupe news.announce.newgroups inicira kreiranje nove grupe. Ako glasanje propadne, do nove inicijative mora pro`i odre|eni vremenski period ... Celokupan postupak se MORA prou~iti detaljno! PA@NJA! Novim korisnicima se ne preporu~uje pokretanje ovakve inicijative!
Na na{oj akademskoj mre`i formiran je USENET. Trenutno se razmenjuju samo doma}e, lokalne diskusione grupe, koje se ozna~avaju imenima tipa yu.* (npr. yu.forum, yu.os.vms, yu.comm.email itd.). Putem elektronske po{te, do nedavno su pristizale i neke "globalne" grupe (comp.lang.c++ i rec.humor.funny). Budu}i da su tro{kovi prenosa ovih ~lanaka postali veliki, trenutno je globalna distribucija obustavljena. O~ekuje se skora{nje povezivanje akademske mre`e na Internet, a samim tim i globalna razmena ~lanaka.
Da bi korisnik mogao da aktivno u~estvuje na USENET-u, neophodno je da na sistemu postoji instaliran softver (klijent) koji bi mu to omogu}io. Tokom rada, pomenuti program pristupa serveru, koji se, po pravilu instalira na jednom ili vi{e sistema u lokalnoj mre`i. Naravno, kako ne bi do{lo do optere}enja mre`e, svaki administrator obi~no ograni~ava pristup svojim USENET-serverima samo korisnicima iz lokalne mre`e. ^esto se de{ava da, iako korisnik ima program za pra}enje USENET-a, on to nije u mogu}nosti, jer lokalni administrator nije instalirao server, a pristup serverima mre`a drugih institucija mu je onemogu}en. Ako ste u takvoj situaciji, jedino re{enje je da prona|ete neki komercijalni sistem koji nudi i USENET kao jednu od svojih usluga ... Alternativa, mada ne ba{ najbolja je pra}enje diskusionih grupa putem elektronske po{te. Treba imati u vidu da je to mogu}e za samo ograni~eni broj grupa! Postupak je isti kao kod diskusionih lista i opisan je u prethodnom poglavlju - treba poslati zahtev za pretplatom na nazna~enu adresu. Adrese za neke grupe date su u tabeli \\.2. Ovaj spisak se tako|e u manje ili vi{e periodi~no objavljuje u diskusionoj grupi news.announce.newgroups.
Slanje sopstvenih ~lanaka, u odsustvu odgovaraju}eg softvera, je tako|e mogu}e putem ovakvih lista, ili kori{}enjem specijalnih servisa, kao {to je, npr. decwrl.dec.com. ^lanci se na decwrl.dec.com {alju na adrese oblika: naziv_grupe@decwrl.dec.com (PRIMER: adresa za grupu comp.os.unix bi bila: comp.os.unix@decwrl.dec.com).
Na kraju izlaganja o servisima na USENET-u, vredi pomenuti i jo{ jedan zanimljiv servis. Namenjen je svima koji ne `ele da se njihov pravi identitet otkrije. Obi~no se koristi za slanje ~lanaka u grupe koje se bave moralno "slobodnijim" temama (alt.sex.*, na primer). Postupak se svodi na slanje poruke u odgovaraju}em formatu na ra~unar anon.penet.fi, na kome je instaliran tzv. Anonymous Contact Service (ACS). Sa ovog ra~unara, ~lanak se {alje pod imenom tipa an22133@anon.penet.fi. Ova adresa se kasnije mo`e koristiti i za privatne kontakte. Detaljne informacije o ovom servisu se mogu dobiti slanjem poruke na adresu: help@anon.penet.fi. Bli`e informacije }e uvek pru`iti i administratori servisa (admin@anon.penet.fi). PA@NJA! U slu~aju zloupotrebe ovog servisa, u smislu povrede op{tih principa USENET-a (autorska prava itd.), ne}ete ostati neka`njeni! Anonimnost ne daje pravo korisniku da vr{i krivi~na dela !!!
Pretplata na grupe je prvi korak u pra}enju ~lanaka koji se u okviru grupa objavljuju. Po formiranju preliminarnog spiska grupa, korisnik iz menija ili odgovaraju}om naredbom bira grupu koju `eli da prati u odre|enom trenutku.
Skoro svi programi za pra}enje USENET grupa imaju dva osnovna menija, odnosno re`ima rada:
1. Re`im izbora grupe (newsgroups mode) - dobija se obi~no po pokretanju programa ili po napu{tanju grupe. Korisniku se ispisuje broj nepro~itanih ~lanaka u svakoj od grupa i nudi meni, iz koga se mo`e izabrati grupa koja se `eli pratiti. Izgled ekrana u ovom re`imu u programu tin dat je na sl. \\.1
2. Re`im pra}enja grupe (article mode) - dobija se izborom grupe iz prethodnog menija. Na ekranu se, zavisno od programa, prikazuje lista nepro~itanih ~lanaka i/ili tekst prvog nepro~itanog ~lanka. Izgled ekrana u programu tin dat je na sl. \\.2
Po okon~anju ~itanja/pisanja ~lanaka u jednoj grupi, korisnik napu{ta grupu, pri ~emu se program vra}a u prethodni re`im - re`im izbora grupe, gde se na ekranu pojavljuje spisak grupa, iz koga korisnik opet mo`e izabrati neku drugu grupu.
Svaki ~lanak sadr`i zagavlje, u kome su, izme|u ostalog nazna~eni: redni broj ~lanka u okviru grupe, adresa po{iljaoca (From), tema (Subject) i lista grupa (Newsgroups list) na koje je poslat isti ~lanak. Tipi~an izgled ~lanka prikazan je na sl. \\.4. Zaglavlje sadr`i jo{ neke, dodatne slu`bene informacije, neophodne za pravilnu distribuciju ~lanka, koje su, sa stanovi{ta krajnjeg korisnika nebitne.
Svaki ~lanak u okviru grupe ima jedinstveni redni identifikacioni broj. ^lanci se numeri{u prema redosledu pristizanja, po~ev od rednog broja 1. Korisnik ~ita ~lanke tako {to otkuca redni broj ~lanka koji ga zanima. Naravno, u programima koji sadr`e meni-okru`enje, korisnik mo`e izabrati ~lanak i putem menija. Po zavr{etku ~itanja ~lanka, korisnik se mo`e vratiti u re`im pra}enja ili ~itati slede}i ili prethodni ~lanak po redosledu. Skoro svi programi imaju naredbu tipa NEXT, kojom se mo`e ~itati slede}i ili PREVIOUS, kojom se ~ita prethodni ~lanak u odnosu na teku}i.
Svaki program za pra}enje vesti ima mogu}nost bele`enja informacija o tome koji su ~lanci pro~itani, a koji ne. Te informacije se obi~no zapisuju u odgovaraju}e datoteke u korisnikovom osnovnom katalogu (na UNIX-u se doti~ne datoteke uobi~ajeno imenuju sa .newsrc, .rnsoft i .rnlast). Korisniku, koji tek po~inje sa pra}enjem USENET-a, kao i korisniku koji du`e vreme nije radio na svom nalogu, program }e prijaviti ogroman broj nepro~Itanih poruka. Korisnik mo`e da izbegne ~itanje svih poruka tako {to }e saop{titi ra~unaru da ih markira kao da su pro~itane. To se posti`e naredbom koja se obi~no naziva CATCHUP ili MARK (Mark all articles as read).
Slede}a stvar na koju treba obratiti pa`nju jeste: da li ~lanak treba da se po{alje u okviru postoje}e teme (naredba tipa FOLLOWUP) ili treba otvarati novu temu (POST). Ako je potrebno otvoriti novu temu, treba se zapitati: da li ~lanak zaista zaslu`uje posebnu temu? Prethodno treba izlistati sve postoje}e teme u okviru grupe i videti da li ~lanak odgovara nekoj od njih. Tek nakon toga treba doneti odluku !!!
^lanak se mo`e pripremiti bilo kojim editorom teksta. Gotovo svi programi za pra}enje USENET-a imaju mogu}nost poziva editora radi pisanja ~lanka. Tekst ~lanka se sastoji, na~elno iz tri celine - jedne obavezne i dve opcione: citati (opciono), tekst ~lanka (obavezno, mada teorijski moze biti prazan, {to je krajnje nepo`eljno!) i potpis (opciono).
Krajnje je iritiraju}e slati ~lanke koji sadr`e samo jedan red, poput "test", "proba", "probica" ... Za potrebe testiranja postoje posebne grupe (obi~no se nazivaju junk, test i sl.), pa takve zahteve treba slati tamo. U ostalim grupama, ovakve pojave su krajnje neprijatne.
Prvi deo ~lanka ~ine citati ~lanaka prethodnih diskutanata. Citati se markiraju specijalnim znacima (":", ">", ">>" itd.). Kako bi se znalo ko se citira, po`eljno je napisati takvu informaciju (bolji programi to automatski zapisuju), npr.:
*** U ~lanku 22336 (Re: VAX je crko !!!) Maja Timotijevi} dana 28.06. pi{e:
Sledi koristan tekst. Mo`e biti proizvoljno duga~ak, ali pazite: ljude mrzi da ~itaju ekstremno duga~ke ~lanke. Zato, ako ho}ete da im ne{to efektno saop{tite, napi{ite to u {to kra}oj formi !!! Ako treba slati binarne datoteke (arhive (.ZIP, .ARJ ...) ili slike (.GIF, .JPG ...), prethodno ih treba pretvoriti u tekstualne - ~itljive datoteke. To se vr{i pomo}u programa UUENCODE. Ovaj program je standardni deo operativnog sistema UNIX, a postoje verzije za gotovo sve operativne sisteme. Ako se radi o velikim podacima (npr. slike), treba ih slati u delovima (na UNIX-u se za ovo "raspar~avanje" koristi naredba split). Razlog je jednostavan - ljudi, kojima trebaju slike ~esto ne mogu da ih prenesu sve odjednom zbog disk kvote i sl. ograni~enja.
Zavr{ni deo ~lanka ~ini potpis (signature). Gotovo svi programi omogu}avaju kreiranje datoteka na osnovnom katalogu, u kojima se sme}ta potpis korisnika. Smi{ljena da olak{a potpisivanje ~lanaka, mogu}nost kreiranja datoteke sa potpisom se pretvorila u omiljenu zabavu na Internet-u, koja se sastoji u kreiranju ma{tovitih i lepih potpisa, koji poput vinjeta ukra{avaju ~lanke. ^esto se, uz podatke o autoru ~lanka, njegovu E-mail adresu, brojeve telefona i faksova, ubacuju i neki {aljivi grafiti i aforizmi, kao {to se to, uostalom, vidi na sl. \\.5. Potpisi koji sadr`e vi{e od 10 redova predstavljaju ve} svojevrsno preterivanje, koje iritira ostale korisnike. Takve stvari, u na~elu, treba izbegavati.
Na kraju, pomenimo jo{ i slede}u ~injenicu: budu}i da ~lanci zauzimaju dosta prostora, zastareli ~lanci se bri{u posle izvesnog vremenskog perioda. Ako smatrate da je va{ ~lanak aktuelan i posle isteka doti~nog vremenskog perioda, mo`ete ga bez problema ponovo poslati. Ovaj postupak se, u USENET terminologiji naziva "repost".
Po prvom pokretanju programa rn, korisniku se nudi spisak trenutno raspolo`ivih diskusionih grupa. Za svaku grupu, program postavlja pitanje korisniku da li `eli da se pretplati na istu ili ne, npr.:
Newsgroup comp.os.vms is currently unsubscribed. Subscribe [ynYN] ?
Mogu}i odgovori su: y - `eli se pretplata na nazna~enu grupu, n - ne `eli se pretplata, Y - pretplatiti se na sve grupe koje program ponudi, N - suprotno od Y. Savet - najbolje je odgovoriti sa N - kasnije se uvek spisak mo`e prekrajati.
Po svakom slede}em pokretanju, korisniku }e se ispisivati samo grupe na koje je pretpla}en, sa informacijom o ukupnom broju nepro~itanih poruka, odnosno program se nalazi u re`imu izbora grupe. Ako korisnik `eli da se pretplati na neku grupu koju ne vidi u spisku, to mo`e uraditi naredbom:
g naziv_diskusione_grupe PRIMER: g comp.os.ultrix
Mogu}a su dva ishoda ove operacije. Prvi, povoljan, rezultova}e dodavanjem nove diskusione grupe u listu pra}enih. Drugi, nepovoljan, da}e poruku tipa "Bogus newsgroup comp.os.ultrix". Ovo mo`e zna~iti da je korisnik pogre{io u kucanju ili da vlasnik lokalnog sistema ne prenosi tu grupu. U slu~aju nepovoljnog ishoda, ostaje vam da se obratite administratoru. Mo`da se i re{i povoljno po vas (i ostale zainteresovane za tu grupu).
U re`imu izbora grupe, javlja se pitanje tipa:
1400 articles still unread in comp.os.vms. Read it now [ynq] ?
Odgovor y dovodi korisnika u re`im pra}enja grupe (u ovom slu~aju grupe comp.os.vms). Odgovorom n, korisnik ostaje u re`imu izbora grupe. Ra~unar }e mu tada verovatno postaviti sli~no pitanje za slede}u grupu sa liste. Odgovorom q korisnik izlazi iz programa.
Ulaskom u re`im pra}enja grupe, na ekranu se pojavljuje prvi nepro~itani ~lanak. Bitnije naredbe koje korisnik mo`e da koristi u ovom re`imu su:
= - Spisak ~lanaka u grupi. n - NEXT - ^itanje slede}eg ~lanka. p - PREVIOUS - ^itanje prethodnog ~lanka. s - SAVE - Kopiranje teku}eg ~lanka u datoteku na disku. 123 - ^itanje sadr`ine ~lanka pod rednim brojem 123. /ala - Pretra`ivanje naslova tema koje sadr`e niz "ala". /ala/a - Pretra`ivanje kompletnih ~lanaka koje sadr`e niz "ala. c - Markiranje svih ~lanaka kao da su pro~itani. f,F - FOLLOWUP/POST - slanje ~lanka (ra~unar pita za temu). r,R - REPLY - slanje privatne po{te autoru ~lanka. q - Povratak u re`im izbora grupe. u - Odjavljivanje pretplate na grupu (ista se mo`e obnoviti naredbom: g naziv_grupe, pri ~emu se ~uva prethodna informacija o pro~itanim ~lanicma). h - HELP - Kratak izve{taj o pojedinim naredbama.
U re`imu izbora grupe raspolo`ive su slede}e naredbe (meni sadr`i nazive grupa; po meniju se mo`e kretati strelicama):
s - SUBSCRIBE - Pretplata na grupu koja je trenutno "osvetljena" na ekranu. u - UNSUBSCRIBE - Odjava pra}enja grupe. g - GROUP SELECT - Izbor grupe navo|enjem njenog naziva. q - Napu{tanje programaU re`imu pra}enja grupe raspolo`ive su slede}e naredbe (meni sadr`i naslove tema; po meniju se mo`e kretati strelicama):
ENTER - ^itanje trenutno "osvetljenog" ~lanka; dobija se sadr`aj prvog ~lanaka u okviru teme ako tema sadr`i vi{e replika. a - Pretra`ivanje ~lanaka prema imenima autora. B - Pretra`ivanje kompletnih ~lanaka. n - ^itanje slede}e replike u okviru teme. p - ^itanje prethodne replike u okviru teme. 123 - ^itanje ~lanaka iz teme br. 123 (ili ~lanka br. 123, zavisno od menija): w - POST - Slanje ~lanka na novu temu. l - Listanje svih replika na trenutno "osvetljenu" temu. q - Povratak u re`im izbora grupe. Nakon izbora ~lanka koji se `eli pro~itati, dodatne naredbe su: s - SAVE - kopiranje ~lanka u datoteku. f - FOLLOWUP - Slanje replike r - REPLY - Slanje privatne po{te autoru ~lanka. q - Povratak u meni.
U re`imu izbora grupe, raspolo`ive su slede}e naredbe: d/g - DIRECTORY/GROUP - Dobijanje spiska svih grupa g naziv - GO GROUP - Izbor grupe "naziv" u - UNSUBSCRIBE - Odjava grupe q - QUIT - Napu{tanje programa U re`imu pra}enja grupe, raspolo`ive su slede}e naredbe: d - DIRECTORY - Dobijanje spiska ~lanaka. 123 - ^itanje ~lanka br. 123 s - SAVE - Kopiranje sadr`aja ~lanka u datoteku na disku. f - FOLLOWUP - Slanje replike na teku}i ~lanak. p - POST - Slanje ~lanka sa novom temom. R - REPLY - Slanje privatne po{te autoru ~lanka. q - QUIT - Napu~tanje programa.
U okviru paketa ANU NEWS isporu~uje se USENET server i klijent. Klijent je ura|en u maniru lako razumljivih menija i ima, kao i svi ostali programi iste vrste, dva re`ima rada:
U re`imu izbora grupe, raspolo`ive su slede}e bitnije naredbe:
[ENTER] - Izbor grupe DIR/NEWS - Listanje svih raspolo`ivih grupa EXIT - Napu{tanje programa uz snimanje trenutnog stanja. QUIT - Napu{tanje programa bez snimanja trenutnog stanja. U re`imu pra}enja grupe, raspolo`ive su slede}e bitnije naredbe: [ENTER] - ^itanje ~lanka SAVE - Kopiranje sadr`aja ~lanka u datoteku na disku. FOLLOWUP - Slanje replike na ~lanak. POST - Slanje ~lanka pod novom temom. REPLY - Slanje privatne po{te autoru ~lanka.U svim re`imima se, naredbom HELP mogu dobiti detaljne informacije u lako razumljivom VMSHELP formatu.
Osim ovih naredaba, u okviru ovog programa se nalaze mnoge druge naredbe, prete`no namenjene pode{avanju korisni~kog okru`enja, kao i naredbe za USENET administratora, koje obi~an korisnik, naravno, ne mo`e da koristi. Od zanimljivijih treba svakako pomenuti naredbu: SET PROFILE, kojom korisnik mo`e pode{avati parametre koji }e mu se pojavljivati u zaglavlju poruke koje }alje, npr. naredba:
SET PROF/PERS="Marko Pavlovic"/SIGNATURE=SYS$LOGIN:.SIGNATURE
uzrokuje da se u zaglavlju pojavljuje nazna~eno ime i prezime, dok se kao potpis na kraj svakog ~lanka stavlja datoteka .SIGNATURE iz osnovnog kataloga korisnika.