WINDOWS

Sta je potrebno da biste koristili Windows?

Programski paket Windows kao minimalnu konfiguraciju za svoj rad zahteva racunar sa procesorom 80286 i najmanje 1MB RAM memorije. Medutim rad na takvoj konfiguraciji je prilicno nekomforan (spor pre svega). Optimalna konfiguracija zahteva racunar sa procesorom tipa 80386 (80386SX i 80486) i vecu kolicinu RAM memorije (od 4MB pa na vise). Mis nije neophodan, ali je rad s njim mnogo laksi i brzi. Od softvera potreban vam je MS-DOS 3.1 ili novija verzija.

Instalacija

Instalacija pocinje tako sto u jedan od floppy disk drajvova (zavisno da li su diskete na kojima se Windows nalazi 5.25i (1.2MB) ili 3.5i (1.44MB)) stavite disketu broj 1 (diskete su numerisane) i otkucate:
A:\> setup
Ako radite sa NOVELL serverom, potrebno je da Windows koji se nalazi na disku servera instalirate na svoj prostor takode na disku servera. Za to je potrebno da znate na kom drajvu i u kom direktorijumu se nalazi Windows i onda otkucate npr.:
G:\> s:\windowse\setup /n

Setup je program koji ce izvrsiti instalaciju Windows-a na vas hard disk tj. na vas prostor na disku. Prilikom instalacije Setup vam prikazuje neke informacije na ekranu, nudi vam da izaberete nacin instalacije (minimalnu ili maksimalnu instalaciju) i propituje vas za neke dodatne informacije (da li imate stampac, da li hocete ovo ili ono, ...). Posle svakog pitanja ili izvestaja, pritiskom na Continue nastavlja se instalacija. Uglavnom (pogotovo ako niste sigurni) samo pritiskom na Continue nastavljate instalaciju bez ikakvih promena. Nakon zavrsetka instalacije preporuka je da se vratite u DOS i resetujete racunar. Kada ste to uradili mozete startovati Windows.

Setup program mozete pokrenuti i kasnije iz Windows-a da biste promenili neke parametre instalacije (tastaturu, misa,...).

Startovanje Windows-a

Windows se pokrece iz DOS komandne linije tako sto otkucate:
C:\> win
Nakon toga naci cete se u jednom od dva programa: File Manager-u ili Program Manager-u. Ovi programi nazivaju se i glavne Windows aplikacije jer je samo pomocu njih moguce pokrenuti neku od Windows aplikacija. Ako u toku instalacije niste nista menjali naci cete se u Program Manager-u. Iako je Program Manager po mnogo cemu specifican program u Windows-u, prozor koji koristi za prikaz je slican svim ostalim prozorima koje mozete videti u ostalim aplikacijama. Sve sto se radi u Windows-u radi se preko takvih prozora.
Najvazniji delovi prozora su:
Okvir prozora.
Zaglavlje
na vrhu prozora u kome je upisano ime prozora.
Control menu box (mali kvadrat sa linijom u sredini) u levom uglu zaglavlja.
Kontrolne strelice u desnom uglu zaglavlja (jedna okrenuta na gore, druga na dole) koje se koriste za povecanje prozora na ceo ekran (maximize) i smanjenje prozora na nivo ikone (minimize).
Linija menija ispod zaglavlja.
Radni deo prozora u kome se odvijaju sve aktivnosti pokrenutih programa.

Rad sa prozorima

Odredivanje dimenzija i polozaja prozora

Svaki put kad pokrenete neki program on ce otvoriti novi prozor na radnoj povrsini. Windows odreduje mesto i dimenzije prozora. Dimenzije zavise od toga sta se sve tog trenutka nalazi na radnoj povrsini.
Kada zelite koncentrisati paznju samo na jednu aplikaciju, njenom prozoru mozete dodeliti ceo ekran. Maksimalnu velicinu prozora postizete tako sto kliknete na kontrolnu strelicu okrenutu na gore. Ako ponovo kliknete na istu strelicu prozor vracate na prvobitnu velicinu.
Ako trenutno ne radite sa nekom aplikacijom, mozete je drzati na radnoj povrsini u vidu ikone. Da biste neki prozor sveli na nivo ikone, kliknete na kontrolnu strelicu okrenutu na dole. Prvobitnu velicinu prozora vraticete ako dva puta kliknete na ikonu.
Prozore mozete proizvoljno pomerati po ekranu. Dovoljno je da uhvatite gornji rub ili zaglavlje prozora misem i da ga pomerite na zeljenu poziciju. (Kliknete misem i taster drzite pritisnut dok ne izvrsite pomeranje.) Deo prozora se moze nalaziti i van radne povrsine, sto znaci da se nece videti na ekranu.

Izbor aktivnog prozora

Od svih prozora koji se mogu naci na radnoj povrsini uvek je samo jedan aktivan tj. sve operacije sa misem i tastaturom odnosice se na njega. Takav prozor se obicno nalazi u prednjem planu i pokriva ostale prozore. Njegovo zaglavlje je obicno drugacije boje nego kod ostalih prozora. Da bi neki prozor postao aktivan potrebno je da kliknete misem na neki njegov deo.

Drugi nacin je pomocu Task Manager-a. Task Manager je program koji se poziva pritiskom na tastere CTRL+ESC ili sa dva klika misem na radnu povrsinu (prazan deo ekrana). Task Manager u gornjem delu svog prozora sadrzi listu trenutno pokrenutih aplikacija u Windows-u. Neku aplikaciju proglasite aktivnom pomocu opcije Switch To ili prekinete njen rad opcijom End Task. Opcije Tile i Cascade omogucavaju raspored prozora na radnoj povrsini tako da se svi nalaze tik jedan uz drugi (Tile) ili svi jedan preko drugog (Cascade). U slucaju Tile rasporeda aktivni prozor se nalazi na levoj strani, a kod Cascade rasporeda na vrhu gomile.

Rad sa menijima

Meni je lista opcija poredanih jedna ispod druge koje se pojavljuju kada izaberete meni tj. kada kliknete na jednu od opcija u liniji menija. Meni i opcije unutar njega znaci mozete izabrati tako sto kliknete misem na njega(nju) ili pomocu tastature pritiskom na taster ALT i podvuceno slovo iz reci menija dok je za izbor opcije dovoljno pritisnuti samo podvuceno slovo. Iz menija se izlazi ili izborom neke od opcija ili pritiskom na taster ESC ili klikom misem van prostora menija.
Opcije menija koje trenutno nisu na raspolaganju prikazane su u drugoj boji u odnosu na ostale opcije. Izbor takve opcije na bilo koji od opisanih nacina ne proizvodi nikakav efekat. Ako se pored naziva opcije u meniju nalazi i kombinacija nekih tastera, onda se pritiskom na te tastere bira opcija bez otvaranja(izbora) menija. Nekoliko tacaka pored naziva opcije kazuje da ta opcija sadrzi druge podopcije.
Izborom neke od opcija na ekranu se pojavljuje prozor tzv. dijalog prozor u koji treba uneti dodatne informacije. Po poljima prozora krecete se pomocu TAB tastera ili misem kliknete u polje koje hocete da koristite. Neke opcije u dijalog prozoru pored svog naziva sadrze i mali kvadrat koji moze biti prazan ili popunjen znakom X. Opcija je ukljucena (izabrana) ako se u kvadratu nalazi znak X. Dovoljno je kliknuti misem na kvadrat da bi se njegov sadrzaj promenio. Pri radu sa tastaturom TAB tasterom izaberete zeljenu opciju u prozoru i pritiskom na razmaknicu je ukljucite ili iskljucite. Neke od opcija u dijalog prozoru kriju iza sebe druge opcije ili menije. Opcija moze biti organizovana i kao lista mogucih izbora. Posle jednog klika misem na tu opciju otvara se lista, a izbor se vrsi na uobicajen nacin (ili tako sto misem kliknete na zeljeni izbor ili se strelicama krecete po listi i kada dodete do zeljenog objekta, pritisnete ENTER). Takode, u dijalog prozoru moze postojati grupa opcija sa tackom ispred trenutno selektovane opcije. Da biste selektovali neku drugu opciju iz grupe, kliknete na tu opciju ili se strelicama pomerite do zeljene opcije. Na kraju, ako zelite da se izvrse izabrane opcije, kliknete na OK, a ako zelite sve da otkazete kliknete na Cancel.

Meniji koji se nalaze u svakom prozoru:
Control meni
Ovaj meni se jos naziva i sistemski meni. Bira se pritiskom na tastere ALT+razmaknica ili klikom misem na njegovu ikonu u gornjem levom uglu zaglavlja. Sadrzi sledece opcije:
Restore - ako je prozor uvecan na dimenzije ekrana ili umanjen na nivo ikone, ova opcija vraca velicinu i dimenzije prozora pre izvodenja poslednje od ovih operacija
Move - omogucava pomeranje prozora
Size - odredivanje dimenzija prozora
Minimize - svodi prozor na nivo ikone
Maximize - povecava prozor tako da zauzima citav ekran
Close - zatvara aplikaciju na koju se odnosi (na ovaj nacin moze se zavrsiti i rad sa Windows-om)
Switch To... - poziva Task Manager i omogucava prelazak na neku drugu aplikaciju

File meni
File meni se nalazi u svim aplikacijama koje rade sa datotekama. Sadrzi izmedu ostalih, sledece opcije:
Open - otvara vec postojecu datoteku na disku
Save - snima datoteku sa kojom se radi na disk
Save As - snima datoteku sa kojom se trenutno radi na disk ali pod drugim imenom
Exit - zatvara aplikaciju u kojoj se nalazi

Help meni
Iza Help opcije se krije mocan program koji vam uz pomoc indeksa, naredbi za trazenje nekog dela teksta i ostalih opcija pruza osnovne podatke o aplikaciji.

Program Manager

Svaki put kada pokrenete Windows prvi program koji se startuje je tzv. glavna aplikacija tj. Program Manager. Program Manager je zaduzen za organizovanje i pokretanje programa. Aktivan je svo vreme rada sa Windows-om bilo u obliku ikone ili prozora.
Osnovu Windows-a cine programske grupe ciji su elementi programske ikone. Svaka programska ikona predstavlja neki program. Programske grupe predstavljene su istom ikonom i ispod svake se nalazi naziv grupe (Main, Accessories, Games,...). Broj programskih grupa i programa u okviru njih nije ogranicen, ali se preporucuje da broj programa u grupi ne prelazi 40 radi lakseg snalazenja. Nema nikakvih prepreka da se neki program nalazi u vise programskih grupa, jer je ikona koja predstavlja program u stvari pokazivac na datoteku sa programom koja se nalazi na disku.

Uz Windows se isporucuje nekoliko osnovnih programskih grupa:
Main - sadrzi sistemske aplikacije (programe)
Accessories - sadrzi nekoliko programa potrebnih za uobicajeni rad (crtanje, pisanje teksta, sat, kalkulator i sl.)
Games - sadrzi dve zanimljive igre (Soliter i Minesweeper)

Rad sa programskim grupama

Otvaranje grupe

Da biste pokrenuli neki program potrebno je da prvo otvorite programsku grupu u kojoj se on nalazi. Grupa se otvara tako sto se dva puta klikne misem na njenu ikonu.
Sve operacije (pomeranje, smanjenje, povecanje, zatvaranje,...) sa prozorom koji prikazuje grupu su dozvoljene i izvode se kao sa svim ostalim prozorima na nacin opisan ranije. Svi prozori programskih grupa nalaze se unutar prozora Program Manager-a i njime su ograniceni. Programske ikone unutar grupa se mogu proizvoljno pomerati. Ako ih zelite poravnati koristite komandu Auto arrange iz Options menija.
Nakon otvaranja vise programskih grupa moze nastati guzva na ekranu i tu vam u pomoc priskacu naredbe za razmestanje prozora, koje smo vec ranije pominjali - Tile i Cascade.
Naredba Cascade iz Window menija ce promeniti dimenzije svih prozora i postaviti ih jedan preko drugog tako da se od svakog prozora vidi barem zaglavlje. Trenutno aktivni prozor (zaglavlje mu je druge boje u odnosu na ostale) ce doci na vrh sto znaci da ce ceo biti prikazan.
Naredba Tile deli glavni prozor na vise istih, manjih prozora i reda ih jedan pored drugog. Aktivni prozor se postavlja na levu stranu. Tako je moguce videti sadrzaj delimican (ili ceo) svih prozora istovremeno. Ako je sadrzaj nekog prozora suvise veliki da bi bio prikazan ceo, sa desne strane i/ili u dnu prozora se pojavljuju tzv. scroll bar-ovi (linije sa strelicama) koje nam govore da je sadrzaj prozora veliki po sirini i/ili po duzini.

Kreiranje nove grupe

Za kreiranje nove programske grupe u cilju smestanja nekih srodnih programa u nju (npr. Pascal grupa u kojoj ce se nalaziti iskljucivo Pascal programi) treba izabrati opciju New iz File menija i zatim podopciju Program Group. Nakon toga potrebno je uneti naziv nove grupe (npr. Pascal). Program Manager tada kreira datoteku sa ekstenzijom .GRP (npr. PASCAL.GRP) u direktorijumu gde se nalazi Windows (npr. C:\WINDOWS). Formirana je nova programska grupa koja je na pocetku prazna sve dok joj se ne dodaju elementi tj. programske ikone. Ikona se moze dodati ili tako sto cemo je premestiti ili kopirati iz neke druge grupe ili je u pitanju dodavanje potpuno novog programa.

Menjanje sadrzaja grupe

Programske ikone se mogu dodavati, brisati, kopirati ili premestati izmedu pojedinih grupa.

Dodavanje nove ikone
Za dodavanje ikone potrebno je izabrati opciju New iz File menija i podopciju Program Item. Pod stavkom Description: je potrebno uneti opisni naziv programa, a u Command line lokaciju i naziv datoteke u kojoj se nalazi program za koji hocete da postavite ikonu u grupu. (Npr. ako zelite da postavite ikonu za program Framework koji se nalazi na disku u datoteci FW.EXE u direktorijumu C:\FW, potrebno je u Command Line uneti C:\FW\FW.EXE .) Za stazu (path) do programa vaze ista pravila kao u DOS-u. Opcijom Change Icon bira se ikona koja ce predstavljati program. Postoje i programi koji vam omogucavaju da sami crtate ikone za svoje programe.
Cesto korisceni nacin dodavanja programa je i uz pomoc Setup programa. Pokrenete Setup program iz programske grupe Main i izaberete opciju Setup App. Setup ce pretraziti disk i predloziti vam sve aplikacije za koje smatra da se mogu instalirati, koje mozete dodati u programske grupe Program Manager-a. U spisku ponudenih aplikacija naci ce se i Windows i obicne DOS aplikacije. Izborom opcije Add instalirate ih u odgovaraju†e grupe (Win App za Windows aplikacije i Non Win App za DOS aplikacije).

Brisanje ikone
Brisanje ikone iz programske grupe vrsi se tako sto izaberete opciju Delete iz File menija i potvrdite svoju odluku.

Kopiranje i premestanje ikone
Ako zelite da kopirate program (ikonu) iz jedne grupe u drugu potrebno je da drzeci taster CTRL odvucete (drzeci pritisnut levi taster misa) ikonu iz odredisne u ciljnu grupu, koja ne mora biti otvorena, vec i u vidu ikone. Istu stvar ste mogli uraditi i pomocu opcije Copy iz File menija.
Ako ste hteli da ikonu premestite (a ne da je kopirate) iz jedne grupe u drugu, ne treba za vreme pomeranja ikone drzati pritisnut taster CTRL.

Brisanje postojece grupe

Ako zelite da obrisete neku programsku grupu, dovoljno je da iz menija File izaberete opciju Delete i potvrdite svoju odluku. Paznja je potrebna, jer se istovremeno brisu i sve programske ikone koje su postojale unutar grupe, s tim sto datoteke s tim programima na disku ostaju nedirnute.

Startovanje programa

Najlaksi nacin da pokrenete neki program iz Program Manager-a je da dva puta kliknete na njegovu ikonu. Drugi nacin je da izaberete opciju Run iz File menija i otkucate ime datoteke tog programa. Program Manager tada startuje izabrani program, otvara njegov prozor i tekuci direktorijum postaje onaj u kome se nalazi upravo izabrani program. Program Manager nakon toga ostaje aktivan u pozadini u vidu prozora. Ako zelite da Program Manager bude prisutan u vidu ikone, potrebno je da pre pokratanja programa izaberete opciju Minimise on Use iz menija Options. Ako u togu rada sa izabranim programom pozelite ponovo da pokrenete Program Manager, to cete izvesti tako sto dva puta kliknete misem na njegovu ikonu.


Zavrsetak rada sa Program Manager-om

Zavrsetak rada sa Program Manager-om je istovremeno i zavrsetak rada sa Windows-om.
Pre zavrsetka rada sa Program Manager-om potrebno je da zavrsite rad sa svim programima koje ste u toku rada pokrenuli. Tek tada izaberete opciju Exit iz File menija ili dva puta kliknete na ikonu Control menija.
Pre nego sto potvrdite (sa OK) odluku o zavrsetku rada, mozete ako zelite sacuvati trenutno stanje radne povrsine (da bi sledeci put kada pokrenete Windows imali isti raspored prozora na ekranu) tako sto kliknete na prekidac Save Changes (da se u njegovom kvadraticu pojavi X). U novijim verzijama Windows-a, ne postoji prekidac Save Changes pa je potrebno pre izlaska izabrati iz menija Options opciju Save Settings on Exit.

File Manager

Kao i Program Manager, File Manager moze biti glavna aplikacija tj. ona sa kojom zapocinjete rad u Windows-u i koja je u stanju da pokrece ostale programe.
Program File Manager je nakon instalacije Windows-a smesten u Main programsku grupu. Pokrecete ga kao i sve ostale programe iz Windows-a, tako sto dva puta kliknete misem na njegovu ikonu ili izaberete opciju Run iz File menija i otkucate ime datoteke tog programa (WINFILE.EXE).

Osnovni prozori File Manager-a

Osnovu cini glavni prozor File Manager-a. U njemu se moze naci veci broj lokalnih prozora koji prikazuju direktorijume i datoteke u njima.
Sve operacije za razmestanje prozora (Tile, Cascade) koje postoje u Program Manager-u su i ovde dostupne. Prozore koji prikazuju datoteke mozete po zelji otvarati i zatvarati, dok za prikazivanje direktorijuma postoji samo jedan prozor i on se ne moze zatvoriti u toku rada sa File Manager-om.

Svaki prozor u delu za prikaz direktorijuma prikazuje stablo direktorijuma na trenutno selektovanom drajvu. Da biste videli sadrzaj direktorijuma potrebno je da dva puta kliknete misem na to polje ili da pritisnete taster + na tastaturi. Obrnuto,da biste uklonili spisak poddirektorijuma nekog direktorijuma, dva puta kliknete misem na njega ili pritisnete taster - na tastaturi. Ako zelite spisak svih direktorijuma sa svojim poddirektorijumima na pritisnite tastere CTRL+*.

Ako zelite da vidite spisak svih datoteka nekog direktorijuma, potrebno je da kliknete na ime direktorijuma ili se samo strelicama za kretanje pomerite na njegovo ime i u delu prozora za datoteke se pojavi lista. Ako je lista datoteka velika, strelicama za kretanje po ekranu na gore i dole i tasterima PAGE UP i PAGE DOWN mozete se kretati kroz listu da biste videli sve datoteke.

Da biste prikazali strukturu nekog drugog drajva, kliknete misem na njegovu ikonu u zaglavlju ovog prozora ili pritisnite tastere CTRL+slovo tog drajva (npr. CTRL+A vas vodi na floppy disk A:).

Pri radu sa disketama program ne primecuje zamenu disketa u flopi drajvu i prikazuje sadrzaj stare diskete. Da biste obnovili sadrzaj prozora izaberite opciju Refresh iz Window menija ili pritisnite taster F5 ili ako ste selektovali taj drajv samo pritisnete ENTER.

Na dnu glavnog prozora nalazi se statusna linija u kojoj se nalazi informacija o broju selektovanih kao i o ukupnom broju prikazanih datoteka.

Podesavanje izgleda dela prozora za prikaz datoteka

U View meniju se nalazi nekoliko opcija za razlicite nacine prikazivanja datoteka:
Partial Details - omogucava vam da izaberete koje informacije o datotekama zelite da budu prikazane (opcija Size - prikazuje velicinu, Last Modification Date - prikazuje datum zadnje promene datoteke, Last Modification Time prikazuje vreme zadnje promene datoteke, File Attributes - prikazuje atribute dodeljene datoteci).
Sort By - sortira prikazane datoteke (Name - po imenu, Type - tipu, Size velicini, Last Modification Date - datumu poslednje promene). Najcesce su datoteke sortirane po imenu.
By File Type - omogucava vam da izaberete koje vrste datoteka zelite da budu prikazane u prozoru (Directories - prikazuje direktorijume, Programs prikazuje programe tj. sve datoteke tipa .EXE, .COM ili .BAT, Documents prikazuje dokumente tj. datoteke tipa .DOC, Other Files - prikazuje sve ostale datoteke cije vrste nisu obuhvacene prethodnim opcijama). Grupu datoteka mozete odabrati i pomocu dzoker znakova, tako sto za opciju Name: navedete npr. *.TXT. Oznaka X pored opcije Show Hidden/System Files omogucava prikaz skrivenih i sistemskih datoteka.

Selektovanje objekata (datoteka ili direktorijuma) u prozoru

Vecina operacija nad datotekama i direktorijumima trazi da se pre njihovog izvodenja datoteke i/ili direktorijumi odaberu-selektuju-oznace. Oznaceni objekti su obicno prikazani u drugoj boji u odnosu na ostale.
Odabrati objekat mozete ili misem ili tastaturom. Da biste odabrali jedan objekat dovoljno je da kliknete misem na njegovo ime ili strelicama za kretanje po ekranu dovedete osvetljeni pravougaonik na njegovo ime.
Sto se tice datoteka, mozete odabrati pojedinacne datoteke ili grupe datoteka. Odabiranje grupe datoteka se razlikuje zavisno od toga da li su datoteke u nizu (jedna pored druge) ili nisu.
Ako su datoteke jedna pored druge, potrebno je kliknuti na ime prve datoteke u nizu, zatim drzite pritisnut taster SHIFT i kliknete misem na poslednju datoteku u nizu. Ako nemate misa, potrebno je da osvetljeni pravougaonik dovedete na prvu datoteku iz niza i zatim drzite pritisnut taster SHIFT dok se strelicama pomerate do poslednje datoteke u nizu. Kada ste oznacili i poslednju datoteku, pustite SHIFT.
Da biste ponistili selekciju nekog niza datoteka, potrebno je da kliknete misem bilo gde u prozoru ili pritisnete bilo koji taster za kretanje po prozoru (neku od strelica).
Ako datoteke nisu jedna pored druge, potrebno je da najpre kliknete misem na ime prve datoteke koju zelite da selektujete, zatim drzite pritisnut taster CTRL i kliknete na ime svake od datoteka koju zelite odabrati. Ako nemate misa, najpre osvetljeni pravougaonik dovedete na ime prve od datoteka i pritisnete tastere SHIFT+F8, zatim strelicama dovodite osvetljeni pravougaonik do svake sledece datoteke iz grupe (i pritiskom na razmaknicu je oznacite) sve dok ne oznacite i poslednju zeljenu datoteku.
U ovom slucaju da biste ponistili selekciju, potrebno je da pritisnete ponovo tastere SHIFT+F8 ili da kao i u prethodnom slucaju kliknete misem bilo gde u prozoru.

Pokretanje programa iz File Manager-a

Program iz File Manager-a moze da se pokrene tako sto u prozoru sa datotekama dva puta kliknete na ime datoteke u kojoj se taj program nalazi ili odaberete ime te datoteke i pritisnete ENTER ili izaberete opciju Run iz File menija i unesete ime te datoteke.

Rad sa direktorijumima iz File Manager-a

Komande koje su na raspolaganju u File Manager-u omogucavaju kreiranje, brisanje, kopiranje, pomeranje i pronalazenje direktorijuma.

Kreiranje novog direktorijuma
Izaberete najpre direktorijum u kome zelite da kreirate novi direktorijum. Zatim izaberete opciju Create Directory iz File menija, uneste ime novog direktorijuma i pritisnete ENTER.

Brisanje postojeceg direktorijuma
Selektujete direktorijum koji zelite da obrisete i izaberete opciju Delete iz File menija. Ako direktorijum koji ste odabrali nije prazan, File Manager ce obrisati i sve datoteke u njemu.

Promena imena postojeceg direktorijuma
Izaberete direktorijum kome menjate ime i iz File menija opciju Rename.

Kopiranje i premestanje direktorijuma
Direktorijume kopirate i premestate koristeci komande Copy i Move iz File menija i to na isti nacin kao kad kopirate i premestate datoteke.

Pronalazenje direktorijuma
Ako zelite da pronadete neki direktorijum izaberete opciju Search iz File menija kao kad trazite datoteku.

Rad sa datotekama iz File Manager-a

File Manager vam omogucava da uradite sve uobicajene operacije sa datotekama (premestanje, kopiranje, preimenovanje, brisanje, stampanje).
Da biste se zastitili od nezeljenog brisanja ili preimenovanja potrebnih datoteka mozete u Options meniju izabrati opciju Confirmation i u njoj podesiti (stavljanjem znaka X ispred) kod kojih naredbi zelite da vas File Manager upozori pre nego sto ih izvrsi.
Pozeljno je da za sve operacije File Manager trazi dodatnu potvrdu od vas, iako to donekle usporava rad (npr. ako radite sa vecom grupom datoteka, File Manager ce od vas traziti potvrdu za svaku datoteku iz grupe).

Premestanje datoteka (Move)
Potrebno je da otvorite prozor sa datotekama za izvorisni direktorijum. U prozoru izvorisnog direktorijuma oznacite datoteke koje zelite da premestite, izaberite opciju Move iz File menija i u dijalog prozoru pored To: unesite odredisni direktorijum. Ako vam je otvoren prozor odredisnog direktorijuma, premestanje je moguce i na drugi nacin: nakon oznacavanja datoteka u prozoru izvorisnog direktorijuma potrebno je da bilo koju od ikona oznacenih datoteka uhvatite misem (drzite levi taster misa pritisnut) i prevucete u prozor odredisnog direktorijuma (otpustite taster na misu).

Kopiranje datoteka (Copy)
Slicno kao kod premestanja datoteka, najpre oznacite zeljene datoteke, zatim izaberete opciju Copy iz File menija i u dijalog prozoru pored To: unesete odredisni direktorijum. Moguce je i na drugi nacin, samo u ovom slucaju prilikom prevlacenja datoteka pored pritisnutog levog tastera misa drzite pritisnut i taster CTRL i nakon premestanja oba ih otpustite.

Promena imena datoteke (Rename)
Da biste promenili ime samo jednoj datoteci, potrebno je da je oznacite, izaberete komandu rename iz File menija i unesete novo ime u dijalog prozor koji ce se pojaviti.
File Manager dopusta mogucnost da vecem broju datoteka (koje se mogu izabrati koriscenjem dzoker znakova) istovremeno promenite ime (npr. ako zelite promeniti tip tekstualnih datoteka sa .TXT u .DOC). U tom slucaju najpre oznacite grupu datoteka (npr. sa tipom .TXT), izaberete opciju Rename iz File menija i u dijalog prozor pod stavkom To: unesete novo ime (npr. *.DOC).

Brisanje datoteka (Delete)
Oznacite datoteke koje zelite izbrisati i izaberite komandu Delete iz File menija ili pritisnite taster DEL. Ako ste prethodno podesili da File Manager trazi potvrdu za ovakvu operaciju, moracete jos da potvrdite brisanje svake oznacene datoteke pojedinacno.

Stampanje datoteka (Print)
Oznacite datoteke koje zelite da odstampate i izaberete opciju Print iz File menija.

Pronalazenje datoteka (Search)
Naredba Search koja se nalazi u View meniju omogucava vam da pronadete zeljene datoteke na disku. Nakon izbora ove naredbe, potrebno je uneti ime datoteke koju trazite (mozete koristiti dzoker znakove ako trazite veci broj datoteka). U imenu datoteke ne smete unositi imena direktorijuma. File Manager ce u svakom slucaju prvo pretraziti tekuci direktorijum. Ako izaberete opciju Search Entire Disk, pretrazice ceo disk.
Rezultati ove operacije bice prikazani u posebnom prozoru Search Results. U statusnoj liniji ce biti prikazan ukupan broj datoteka koje zadovoljavaju uslove trazenja. Nad datotekama u ovom prozoru mogu se vrsiti sve operacije kao i nad datotekama prikazanim na uobicajeni nacin.

Promena atributa datoteke (Properties)
Atributi su oznake koje MS-DOS koristi za oznacavanje nekih karakteristika datoteka. Moguci atributi su: A (arhiva), H (skrivena datoteka), R (datoteka koja se moze samo citati), S (sistemska datoteka). Datoteka moze biti bez atributa ili sa nekim ili svim.
Da biste promenili atribute dodeljene nekoj datoteci ili grupi datoteka, potrebno je da oznacite datoteke, izaberete opciju Properties iz File menija i selektujete (kliknuvsi misem na kvadratice da bi upisali X) zeljene atribute.

Rad sa drajvovima iz File Manager-a

Formatiranje disketa
Da biste formatirali disketu izaberite opciju Format Disk iz menija Disk. Kada kazete ime drajva u kome je disketa i format diskete, File Manager prelazi na formatiranje. File Manager vam nece dozvoliti da formatirate hard disk niti disketu ciji je sadrzaj trenutno prikazan u nekom od prozora na ekranu.

Kopiranje disketa
U meniju Disk nalazi se naredba Copy Disk koja vam omogucava da kopirate kompletnu disketu na drugu istog formata. Ova naredba je ekvivalent DOS naredbi DISKCOPY.

Zavrsetak rada sa File Manager-om

Izaberete opciju Exit iz File menija ili pritisnete ALT+F4 ili dva puta kliknete na ikonu Control menija File Manager-ovog prozora.
Ako zelite da sacuvate parametre podesene u menijima View i Options u toku rada sa File Manager-om (da biste sledeci put nakon pokretanja File Manager-a imali isti raspored prozora na ekranu), postavite znak X u kucicu pored Save Settings (ili tako sto cete kliknuti misem na kvadratic ili tako sto cete pritisnuti razmaknicu). U novijim verzijama Windows-a, opcija Save Settings se nalazi u Options meniju, tako da ju je pre izlaska potrebno izabrati iz Options menija.

Control Panel

Control Panel je program koji je u Windows okolini zaduzen za sva podesavanja: radne povrsine, tastature, misa, tacnog vremena i datuma na sistemskom satu, komunikacijskih portova, koriscenih boja i sl.
Vecina promena koje izvrsite u Control Panelu zapisuju se u kontrolnu datoteku WIN.INI .

Pokretanje Control Panel-a

Da biste pokrenuli Control Panel dovoljno je da dva puta kliknete na njegovu ikonu koja se nalazi u programskoj grupi Main.
U prozoru Control Panel-a svaka od ikona odgovara pojedinim delovima koji se mogu podesiti: boje, fontovi, mis, ... Programe za podesavanje startujete tako sto dva puta kliknete na odgovarajucu ikonu ili iz Settings menija izaberete odgovarajucu opciju.

Podesavanje boja (Color)
Nakon instaliranja, Windows koristi unapred odredenu grupu boja za pojedine delove radne povrsine. Pomocu opcije Color iz Control Panel-a mozete izmeniti trenutnu grupu boja (Windows vam nudi izbor vec unapred pripremljenih grupa boja).
Da biste promenili grupu boja kliknite na listu Color Schemes i izaberite grupu. Ako zelite, mozete napraviti neku svoju grupu boja iz palete kojom raspolaze vasa kartica. Potrebno je da kliknete na opciju Color Palette i Windows ce vam sa strane otvoriti dodatni prozor u kome su prikazane sve trenutno raspolozive boje.
Boju izaberete tako sto kliknete na nju i efekat odmah vidite u levom delu prozora gde su prikazani svi delovi radne okoline kojima mozete menjati boju. Ako zelite da vasu kombinaciju-grupu boja sacuvate tj. uvrstite u listu raspolozivih grupa boja, potrebno je da nakon sto ste izabrali boje, kliknete na opciju Save Scheme i date vasoj grupi boja neko ime.
Na kraju podesavanja boja kliknite na OK opciju i Windows ce sve izabrane boje poceti odmah koristiti. (Da li ce podesene boje vaziti i sledeci put nakon pokretanja Windows-a, zavisi od toga da li cete pri izlasku iz Windows-a sacuvati sve izvrsene izmene - opcija Save Changes.)

Podesavanje fontova (Fonts)
Vecina Windows aplikacija omogucava koriscenje raznih fontova za ekran i stampac. Pod fontom se podrazumeva kompletan set karaktera odredene velicine u nekom pismu. Npr. svi znaci koji se mogu odstampati pismom Helvetica velicine 9 tacaka, cine jedan font.
Vecina fontova koji se koriste na racunarima potice iz SAD, tako da se za merenje velicine fonta koriste americke jedinice (jedinica je tacka). Velicina fonta nista ne govori o njegovoj sirini (koliko je sirok jedan znak). Sirina fonta se iskazuje u broju karaktera na duzini od 1 inca (1 inc = 2.54cm).
Kod fontova se jos razlikuje stil: normal (uspravna slova) ili italik (iskosena slova) i debljina: bold (podebljana-masna slova).
Fontovi mogu biti serifni (sa tankim linijama na krajevima delova slova - npr. Times New Roman) ili bezserifni (krajevi slova su ostri, glatki - npr. Helvetica).
Takode, fontovi mogu biti proporcionalni (sirina znaka zavisi od njegovog oblika - npr. slovo m je sire od slova i) i neproporcionalni (sva slova su iste sirine - npr. font Courier).
Svaki znak u svakom fontu se prilikom ispisa na stampac ispisuje putem veceg ili manjeg broja tacaka. Od velicine tacke zavisi kvalitet ispisa. Kod bit-mapiranih fontova svako slovo je vec ispisano u nekoj zamisljenoj matrici. Racunar stampacu salje red po red tacaka i stampac ih stampa. Velicine slova su fiksne - za svaku velicinu postoji odredena datoteka na disku. Vektorski fontovi su u stvari kratki matematicki zapisi izgleda svakog slova u fontu. Prilikom ispisa racunar salje takav zapis stampacu, a stampac od tog zapisa pravi stvarno slovo koje se sastoji od tacaka. To znaci da je iz jednog matematickog zapisa moguce generisati svaku zeljenu velicinu. Windows koristi obe ove vrste fontova. Bit-mapirani zauzimaju vise prostora u memoriji (i na disku), ali se brze ispisuju. Sa vektorskim fontovima je obrnuto, ali je kvalitetniji ispis, a i pojavom brzih racunara razlika u brzini ispisivanja se gubi.
Windows se isporucuje sa skupom fontova, a vecina Windows aplikacija osim ovih koristi i svoje fontove.
Sve instalirane fontove (one koje imate na raspolaganju) mozete pogledati tako sto cete otvoriti Control Panel i izabrati Fonts ikonu.
Lista instaliranih fontova prikazuje ime fonta, velicine tog fonta koje su na raspolaganju i rezoluciju ekrana na kome se mogu prikazati. U donjem delu prozora koji je oznacen sa Sample of Font, prikazani su primeri svih postojecih velicina trenutno selektovanog fonta (onog koji je u gornjem delu prozora osvetljen drugacije od ostalih).
Vecina aplikacija se isporucuje sa posebnim fontovima i obicno prilikom instalacije neke takve aplikacije, program za instalaciju sam izvrsi i instaliranje tih fontova. U nekim slucajevima moze se javiti potreba da vi sami morate da instalirate te fontove i za to sluzi opcija Add. Potrebno je samo da upisete putanju (lokaciju) datoteke u kojoj se ti fontovi nalaze (datoteka je tipa .FON) i kliknete na OK.

Podesavanje misa (Mouse)
Na komfor u radu sa misem uticu dve stvari: brzina kretanja kursora (ili strelice) misa na ekranu u odnosu na brzinu kretanja misa i brzina kojom je potrebno dva puta za redom kliknuti (pritisnuti taster na misu) da bi se to od strane programa protumacilo kao dupli klik (a ne kao dva nezavisna klika jedan za drugim).
Opcijom Mouse Tracking Speed se podesava brzina kretanja kursora misa u odnosu na brzinu kretanja samog misa, a opcijom Double Click Speed se podesava brzina pritiskanja tastera misa potrebna za dupli klik. U oba slucaja Fast oznacava vecu brzinu.
Opcijom Swap Left/Right Buttons moguce je zameniti funkcije tastera na misu tako da vise odgovaraju levorukim korisnicima.

Podesavanje izgleda radne povrsine (Desktop)
Opcija Wallpaper omogucava da na pozadinu ekrana postavite nesto zanimljivije od beskonacne sare u jednoj boji, npr. crtez koji prekriva celu pozadinu ekrana ili samo jedan njen deo. Opcija Center postavlja izabrani crtez na sredinu pozadine, dok se opcija Tile koristi kada zelite da umanjenim (prethodno izabranim) crtezom pokrijete celu pozadinu ekrana. Uz Windows se isporucuje nekoliko datoteka (crteza) tipa .BMP koje mozete pogledati u programu Paintbrush i eventualno ih doraditi ili nacrtati nove po zelji. (Posto mnogi programi za crtanje kao i vecina skenera omogucavaju dobijanje slike u .PCX formatu, potrebno je takve slike najpre ucitati u Paintbrush i zatim ih naknadno snimiti u novom formatu (.BMP) da biste ih mogli koristiti za pokrivanje pozadine ekrana.) Takode, slike sa puno boja zauzimaju i veliku kolicinu memorije, pa treba racionalno izabrati crtez za pokrivanje pozadine.
Opcija Icon Spacing odreduje razmak izmedu ikona u prozorima. (Preporuka je da se koristi vrednost 100, radi lakseg citanja naziva ikona koji mogu biti dugacki.)
Opcija Granularity koja se nalazi u delu prozora oznacenom sa Sizing Grid odnosi se na mogucnost postavljanja nevidljive mreze odredene gustine koja ce prekrivati celu radnu povrsinu. Tako postavljena mreza horizontalnih i vertikalnih linija moze posluziti kao linija ravnanja za prozore koje budete pomerali ili kojima budete menjali dimenzije.
Veca vrednost donosi sitniju mrezu. Ako je vrednost postavljena na 0 mreza nece biti postavljena. (Preporuka je da vrednost bude najvise 5 jer sto su vece vrednosti, manja je mogucnost da se postavi zeljena velicina prozora ili da se on pomeri na zeljeno mesto.)
Opcija Border Width se koristi za podesavanje debljine okvira prozora. Sto je veca vrednost, okvir prozora je deblji i laksa je promena dimenzija prozora pomocu misa (prozor se lakse "hvata" misem).

Podesavanje stampaca (Printers)
Jedna od prednosti Windows-a je i to sto uz njega dobijate i vecinu drajvera za ulazno-izlazne uredaje. Tako i za stampace, uz paket dobijete poduzi spisak stampaca koji su podrzani od strane Windows-a. Prvi korak u koriscenju stampaca je da ustanovite tacno koji stampac posedujete: koji model, familiju, koje emulacije, kolicinu RAM memorije u baferu stampaca, koje pripadajuce fontove i sl.
Vecina stampaca sa kojima cete se sresti moze se podeliti u 4 velike grupe: EPSON kompatibilni (9 i 24 iglicni), HP PCL stampaci (HP LaserJet i sl.) POSTSCRIPT stampaci i PLOTERI (takode se svrstavaju u vrstu stampaca).
Prilikom instalacije Windows vam nudi mogucnost da instalirate stampac. Ako tada ne instalirate ni jedan model, uvek to mozete promeniti kasnije u toku rada tako sto cete u Control Panel-u izabrati ikonu Printers i u dijalog prozoru koji se pojavi opciju Add.
U donjem delu ekrana pojavice se lista stampaca u kojoj treba da pronadete i selektujete svoj i zatim kliknete na opciju Install. Windows ce od vas zatraziti lokaciju odgovarajuceg drajvera, koji se verovatno nalazi na 5-oj disketi Windows paketa (ako ranije niste instalirali takav stampac) ili na disku u direktorijum gde je instaliran Windows (ako je takav stampac vec bio instaliran) ili na disketi koju ste dobili uz stampac. Nakon toga kliknite na opciju Connect.
Prvo treba izabrati port na koji je stampac prikljucen (obicno se koriste paralelni portovi LPT1 ili LPT2). U listi portova postoji i opcija File tj. izlaz za stampanje moze biti i neka datoteka na disku i tada se svi podaci umesto na stampac salju u tu datoteku na disku. Svaki put kada posaljete na stampanje nesto iz vaseg programa, Windows ce traziti da unesete ime datoteke u koju se stampa. Unesete bilo koje dozvoljeno ime i pritisnete OK. To vam moze biti od koristi ako vam stampac nije u blizini ili zelite kasnije stampati, posto se tako kreirana datoteka moze presnimiti na disketu i odstampati kasnije ili sa drugog racunara. Tako kreirana datoteka se ne moze pregledati obicnim tekst editorom jer sadrzi i kontrolne karaktere. Kada na kraju zelite da dobijete ispis na papiru, iskopirate datoteku na stampac tj. u DOS komandnoj liniji otkucate npr.: COPY ime_datoteke /B LPT1:
Za dalja podesavanja stampaca kliknite na opciju Setup. Opcija Setup se razlikuje u zavisnosti od modela stampaca.
Nakon svih ovih podesavanja moze se desiti da ste nekoliko stampaca instalirali na isti port, pa je u tom slucaju potrebno izabrati aktivni stampac tj. odrediti koji od njih je trenutno spojen.
Takode mozete izabrati osnovni stampac (Default Printer) tj. onaj kome ce se vecina aplikacija automatski obracati kada zelite nesto da stampate. Da bi neki stampac bio osnovni, on mora biti aktivan i potrebno je da dva puta kliknete na njega u listi instaliranih stampaca, pa da se njegovo ime pojavi u polju Default Printer.
Postoji i mogucnost brisanja stampaca iz liste instaliranih. Ako vise ne zelite da koristite neki stampac, potrebno je da selektujete zeljeni stampac u listi i izaberete opciju Configure sa podopcijom Remove.

Podesavanje opcija specificnih za pojedine drzave (International)
U ovom delu Control Panel-a moguce je podesiti sve opcije koje su specificne za pojedine drzave, kao sto su format prikaza datuma, jedinice mere koje se koriste, nacin prikaza brojeva i sl. Ako niste menjali ove opcije nakon instalacije, one su ostale podesene kako je to predvideno za jedan americki proizvod.
Npr. prikaz datuma je kod nas u formi dan-mesec-godina (opcija Date Format), oznaka monete je DIN (opcija Currency Format), cifre iza decimalnog mesta su odvojene zarezom (opcija Number Format).

Podesavanje brzine tastature (Keyboard)
Ako duze drzite pritisnut neki taster, on ce se ponavljati. Brzinu ponavljanja mozete povecati ili smanjiti, zavisno od potreba.
U opciji Key Repeat Rate podesite vreme - koliko mozete drzati pritisnut neki taster a da se on ne ponovi (npr. ako slucajno neki taster drzite malo duze, a manje od vremena koje ste podesili, taster se nece ponoviti U delu prozora Test Typematic: mozete testirati da li vam podeseno vreme odgovara.

Podesavanje tacnog vremena (Date/Time)
Za podesavanje vremena i datuma dovoljno je da unesete potrebne cifre na mesta gde je predvideno.

Zavrsetak rada sa Control Panel-om

Rad sa Control Panel-om zavrsavate na isti nacin kao sa svim drugim programima: ili kliknete dva puta na ikonu Control menija ili iz glavnog (prvog) menija u listi menija izaberete opciju Exit.


Clipboard

Clipboard se moze definisati kao neka vrsta medumemorije (bafer). Sve sto kopirate u bilo kom programu koji radi pod Windows-om prvo se kopira u Clipboard, a iz Clipboard-a na zeljenu lokaciju. To vam daje mogucnost ne samo premestanja podataka u okviru jedne aplikacije, vec i mogucnost razmene podataka izmedu raznih aplikacija koje rade pod Windows-om. U mogucnosti ste da kopirate sve vrste podataka (tekst, crteze, tabele).
Prvo je potrebno da u nekoj aplikaciji odaberete one podatke koje zelite kopirati ili premestiti (selektujete odredeni objekat, osvetlite deo teksta i sl.).
U meniju Edit te aplikacije izaberete tada opciju Cut (ako zelite premestiti podatke) ili opciju Copy (ako ih zelite kopirati). Podaci se u oba slucaja kopiraju u Clipboard bafer, s tim sto se u slucaju Cut opcije istovremeno i brisu iz tekuce aplikacije. Nakon toga otvorite aplikaciju u koju zelite kopirati ili premestiti podatke i postavite se kursorom na zeljeno mesto u aplikaciji. Iz menija Edit te aplikacije izaberete tada opciju Paste i podaci se pojave na izabranom mestu.
Osim dela podataka, u Clipboard mozete kopirati i ceo prozor ili ekran. Da biste prekopirali kompletan izgled ekrana u Clipboard potrebno je da pritisnete taster PrtSc. Slicno, da biste iskopirali kompletan izgled trenutno aktivnog prozora potrebno je da pritisnete tastere ALT+PrtSc.

NAPOMENA: Prethodni sadrzaj Clipboard-a se gubi prilikom svakog sledeceg koriscenja bilo koje od komandi: Cut, Copy, PrtSc ili ALT+PrtSc.
Ako zelite da sadrzaj Clipboard-a trajno sacuvate u nekoj datoteci i kasnije ga koristite, potrebno je da najpre startujete program koji to omogucava. Taj program se takode zove ClipboardViewer, nalazi se u programskoj grupi Main, i pokrece se tako sto dva puta kliknete na njegovu ikonu.
U ovom prozoru postoji File meni koji sadrzi opcije za kreiranje nove datoteke (New), otvaranje neke postojece (Open), snimanje (Save, Save As). Sa svim ovim opcijama se radi na potpuno isti nacin kao i u svim ostalim aplikacijama u kojima se pojavljuju. Kada snimite sadrzaj Clipboard-a u neku datoteku, kasnije ga je moguce ucitati opcijom Open u bilo koju aplikaciju.

Print Manager

Print Manager je program koji se brine o stampanju pod Windows-om (nalazi se u programskoj grupi Main).
Nacin stampanja u Windows-u je sledeci: sve sto ide na stampac prvo se pripremi u vidu datoteke na disku, a zatim Print Manager salje datoteku na stampac. Ovakav nacin stampanja ima sledece prednosti:
moguce je stampanje u pozadini (dok Print Manager salje datoteku na stampac, vi mozete nastaviti zapoceti posao u nekom od programa)
moguce je stampanje iz vise aplikacija istovremeno (sve prispele datoteke se obraduju onim redom kojim pristizu)
stampanje je isto u svim aplikacijama (ako naucite da stampate iz jedne aplikacija, to znanje vam je sasvim dovoljno da biste odstampali bilo koju vrstu dokumenta iz bilo koje druge aplikacije)
Sa druge strane ovakav nacin stampanja zahteva dosta slobodnog prostora na disku jer neke od datoteka koje pripreme aplikacije, mogu biti i do 1MB velicine (narocito za laserske stampace).
Osnovu ovakvog nacina stampanja cini lista dokumenata koji cekaju da se posalju stampacu ili se trenutno stampaju.
Lista prikazuje trenutni status dokumenta (crtez stampaca - stampanje je u toku ili redni broj u listi cekanja), ime aplikacije koja ga je poslala na stampanje, ime dokumenta (datoteke), duzina dokumenta u kilobajtima (KB) i vreme i datum slanja na stampanje.
Redosled stampanja dokumenata mozete promeniti ako misem psomerite zeljeni dokument (ne vazi za dokument koji se trenutno stampa).
Print Manager ce odmah izvrsiti renumeraciju poslova.
Ako iz bilo kog razloga zelite privremeno zaustaviti stampanje, kliknite na Pause (ili pritisnite tastere ALT, P). To cete uraditi npr. kada u toku rada zelite da promenite papir ili da zamenite traku za stampac. Kada zelite nastaviti stampanje kliknite na Resume (ili pritisnite tastere ALT, R).
Ako odustanete od stampanja nekog dokumenta (bilo da se on trenutno stampa ili ceka na stampanje), potrebno je da odaberete zeljeni dokument u listi i kliknete na opciju Delete (ili pritisnete tastere ALT, D).
Print Manager je kao sto smo vec rekli aplikacija koja radi u pozadini tj. paralelno sa drugim aplikacijama. Da biste odredili prioritet Program Manager-a (a samim tim i brzinu stampanja) potrebno je da u meniju Options izaberete opciju High (maksimalno brzo stampanje), Medium (optimalna brzina) ili Low (ako vam se ne zuri sa stampanjem, a zelite maksimalnu brzinu u radu neke druge aplikacije).
Iz Print Manager-a izlazite tako sto dva puta kliknete na ikonu Control menija.